Kutbovo razilaženje sa revolucionarnim snagama u Egiptu

IslamBosna.ba-Sejjid Kutb se razišao sa revolucionarnim snagama u Egptu nakon što je Abdunnasir izvršio vojni udar i smijenio izabranog predsjednika Muhammeda Nedžiba. Nakon toga je uveo apsolutističku vlast, odbacivši ulogu i značaj Savjetodavnog tijela. Početkom 1954. godine uhapšen je i Sejjid Kutb, i to je bilo prvo njegovo hapšenje. Uz ostale vođe Muslimanske braće u zatvoru ostao oko dva mjeseca. Nakon toga je pušten, ali je ubrzo ponovo uhapšen, pod optužbom da je Islamski pokret pripremao atentat na Abdunnasira, i izveden je pred sud 22. 11. 1954. godine, gdje je jedan od članova sudskog vijeća bio i Enver Sadat, budući predsjednik Egipta. Tada je Sejjid Kutb osuđen na 15 godina zatvora da bi 1964.godine, zbog posredovanja iračkog predsjednika Abdusselama Arifa bio oslobođen.
Naredne, 1965. godine, dok je bio u posjeti Moskvi, Abdunnasir je objavio informaciju da se u Egiptu priprema atentat na njega i državni udar iza čega stoji pokret Muslimanska braća na čelu sa Sejjidom Kutbom.Nakon toga je Sejjid Kutb ponovo uhapšen. U decembru 1965. godine počelo je ispitivanje Sejjid Kutba i istraga je trajala tri dana. U aprilu 1966. godine počelo je suđenje i na tom suđenju Sejjid Kutb je osuđen na smrt.
Kada se u islamskom svijetu saznalo za tu presudu, sa svih strana su upućivani telegrami u kojima se tražilo odustajanje od ove presude. Jedan od onih koji su od Abdunnasira zatražili da ne pogubi Sejjida Kutba bio je i saudijski kralj šehid Fejsal b. Abdulaziz koji je uputio telegram Abdunnasiru, 28. avgusta 1966. godine. Abdunnasir je tada izdao naredbu svojim službenicima da sutra ujutru pogube Sejjida Kutba, a da telegram od saudijskog kralja donesu nakon pogubljenja. Nakon toga je poslao telegram saudijskom kralju da je njegovo posredovanje zakasnilo i da je telegram stigao nakon pogubljena.
Smrtna kazna je izvršena rano u zoru 29. 8. 1966. godine, ili 13. 5. 1382. hidžretske.
Sejjid Kutb je prije pogubljenja napisao kasidu Brate, slobodan si… koja je jedna od najpoznatijih islamskih pjesama. Naišla je na širok odziv širom islamskog svijeta.

Kasida glasi:
Brate, uprkos zidovima pred tobom, ti si slobodan
Ti si, brate slobodan uprkos okovima u koje su te sputali
Sve dok svoje utočište kod Allaha tražiš
Kakvu ti nesreću mogu donijeti spletke robova običnih?
I vojske tame će, brate, znaj, nestati
A horizontom kosmosa će slave svjetlost zablistati.
Napoj i obasjaj svoju dušu svjetlošću tom,
Vidjet ćeš kako te iz daljine novo jutro obasjava
Iz tvojih ruku teče krv, brate
Odbijaš da ih okovi robstva parališu
Njihovu žrtvu ćeš prema nebesima usmjeriti
Tako visoko da će krv njihovu povjetarac vječnosti milovati
Brate moj, je li ti to borba dosadila
Pa si iz svojih ruku bacio oružje
Pa ko će ranjenicima rane njihove zacijeliti
I ko će bajrak njihov ponovo uzdignuti?
Brate, ja sam danas snažan i prkosan
Prkosno vrhove planina udaram i drobim
A sutra ću snažan udarac zadati
I zmijske glave zavijeka uništiti
Bit ću rob, ali samo mome Gospodaru i ovoj vjeri
I nastaviću ići svojim putem i onome u šta vjerujem
Pa ću ili pobjedu ostvariti i nad svijetom trijumfovati
Ili ću Allahu u vječnost kao šehid preseliti…
Brate, meni borba dosadila nije
Niti sam od sebe odbacio oružje
A ako umrem na tome putu, šehid ću biti
Ti ćeš mojim putem u nove pobjede nastaviti
Ja sam siguran u put kojim koračam
Koji prema Gospodaru svega što postoji vodi
Bilo da me ljudi opravdavaju ili me kritikuju
Ja sam siguran u Allahovo obećanje koje neće iznevjeriti
Brate, nastavi samo naprijed, nemoj se okretati za sobom
Tvoj put je već krvlju zaliven
I nemoj se okretati tamo i ovamo, desno i lijevo
Neka tvoj pogled samo prema nebesima usmjeren bude
Mi nismo ptice polomljenih krila
Poniženje i predaju nikada prihvatiti nećemo
I ključanje krvi, evo sada čujem
Taj snažni glas što doziva: Borba, borba!
Brate moj, ako za mnom suze budeš lio
I njima moj grob tiho natapao
Od mojih posmrtnih ostataka izgradite stazu
Kojom ćete prema novoj slavi što se rađa koračati
Brate, ako umremo, naše voljene susrest ćemo
Jer bašte našeg Gospodara za nas su pripremljene
Ptičice džennetske oko nas će letjeti
Blago nama u kućama vječnosti gdje ćemo boraviti
Kao što smo već naglasili, ova kasida imala je širok odjek u islamskom svijetu. Jordansko-palestinski pjesnik Jusuf el-Azam mu je odgovorio stihovima:
Brate, iz Jordana strpljivoga,
I Kudsa svetoga i čistoga
Šaljem ti čežnju i radosnu vijest
O počastima što te kod Stvoritelja čekaju
.
Irački pjesnik Velid el-Azami mu je odgovorio:
Brate što živiš iza zidova,
Na tvome licu tragovi sedžde se vide.
Koliko god okovi tamnica teški bili,
Neće te pred običnim robovima poniziti.

Mevdudi na dan Kutbovog vješanja

Halil Ahmed el-Hamidi, Mevdudijev sekretar, prenosi priču da je nakon što je izvršena kazna vješanja nad Sejjidom Kutbom on ušao u Mevdudijevu sobu i zatekao ga kako čita pakistanske novina u kojima su bili izneseni detalji o Kutbovom pogubljenju. Tada je Mevdudi ispričao: „Jutros sam osjetio gušenje, kao da me neko istinski davi. Nisam znao šta je razlog tome. Kada sam sada iz novina saznao vrijeme u kojem je Sejjid Kutb pogubljen, vidio sam da je to isti onaj trenutak kada sam i ja osjetio gušenje.“Mevdudijev sekretar također navodi da je 1966., godine, dok je Mevdudi boravio u Mekki, od jednog mladića dobio Kutbovu knjigu Znakovi na putu, pa je pročitao u toku jedne noći, a ujutru, u razgovoru kazao: „Kao da sam ja pisao ovu knjigu!“ Zatim je dodao: „Nije ni čudo, i njegove i moje ideje izviru sa jednog vrela, sa Kur’ana i Sunneta.“

Sejjid Kutb je izjavio: „Ovaj prst koji u namazu svjedoči Allahovu jednoću odbija napisati bilo šta što će ga približiti vladaru tiraninu. Ako sam uhapšen i osuđen s pravom, onda sam zadovoljan pravednom presudom. Ukoliko sam, pak, uhapšen i osuđen nepravedno, za mene je ispod časti tražiti milost nepravednika.“

Egzekucija Sejjida Kutba je potresla cijeli islamski svijet. U mnogim zemljama organizovana je dženaza u odsustvu. Oglasili su se i to osudili brojni islamski učenjaci, daije i mislioci.
Godinu dana nakon pogubljenja Sejjida Kutba Abdunnasir je doživio svoj najveći poraz u ratu protiv Izraela. Na to je poznati marokanski mislilac i daija Allal el-Fasi zapisao: „Allah nije pomogao vojsku koju je predvodio ubica Sejjida Kutba.“
Tirani su mislili da će ubistvom Sejjida Kutba ubiti i njegovu ideju i misiju, ali, su je samo pospiješili. Nakon njegove smrti njegove knjige su doživjele ekspanziju ne samo u Egiptu već u cijelom islamskom svijetu. Većina njegovih knjiga je doživjela preko 25 izdanja, prevedene su na brijne svjetske jezike, jedan je od najčitanijih i najzastupljenijih savremenih islamskih autora među muslimanskim masama uopšte. O njemu su ispisane desetine studija, magistarskih i doktorskih disertacija.

Najvažnija djela

Najvažnija djela Sejjida Kutba su Fi zilali-l-Kur’an (U okrilju Kur’ana, tefsir koji je preveden na bosanki), Haza-d-din, Mustakbelu li haza-d-din (Islam vjera budućnosti, prevedena na bosanki), Me’alimu fi-t-tarik (Znakovi na putu, prevedena na bosanski), El-Islamu ve muškilatu-l-hadareti, Et-Tasvir el-fenni fi-l-Kur’an i mnoge druge. Jedan je od najplodnijih pisaca i autora među pripadnicima pokreta Muslimanske braće.

Kakav islam želi Zapad?

Šehid Sejjid Kutb je kazao: „Islam koji želi Amerika i njeni saveznici na Bliskom istoku, nije onaj islam koji se suprotstavlja kolonijalizaciji, nije onaj islam koji se bori protiv diktatora, oni ne žele onaj islam koji će vladati.“
Sejjid Kutb ističe da je odgovarajući islam onaj koji tretira pitanja abdesta, ali ne dotiče pitanje stanja muslimana u svijetu, onaj islam koji se ne bavi društvenim stanjem, političkim, ekonomskim i finansijskim prilikama. To je, kako razumije Kutb, stanje očiglednog poniženja i žalosti.

Pripremio: Semir Rebronja

IslamBosna.ba

Povezani tekstovi: