IslamBosna.ba-Novi talas anti-muslimanske netolerancije i antagonizma hara Evropom. Anti-imigantske, anti-muslimanske ekstremno desničarske stranke koriste ekonomsku krizu da bi posijale islamofobične sentimente. U svijetu ‘nas’ i ‘njih’ muslimani su ‘oni’.
Luksemburg nije baš poznat po islamskim centrima ali se pridružuje spisku zemalja sa rastućim muslimanskim stanovništvom, kako revertitima tako i imigrantima. U zemlji, koja ima najveći dohodak po stanovniku na svijetu, nedostaje radne snage pa preko 40% stanovništva čine stranci. Muslimanska manjina u ovoj maloj zemlji bila je beznačajna sve do 1990.-ih godina a od tada broj se više nego udvostručio. Uprkos tome što je muslimanska zajednica druga po veličini islam nije državno priznata religija iako je još 2007. godine najavljeno konvencioniranje islama s obzirom na njegov bitan i rastući položaj u vjerskom i civilnom pogledu ove države.
Iako je konvencioniranje najavljeno još nije urađeno i islam se još uvijek nalazi u levitirajućem, neugodnom položaju. Ono što je još zapanjujuće za ovu državu koja se donekle dičila svojim vjerskim slobodama i pravima jeste pokušaj zabrane hidžaba u školama.
Jasmin Mulahusić iz Zavidovića, nastanjen u Luksemburgu, navodi kako je pozvan u školu svoje kćerke, koja pohađa sedmi razred, zbog toga što nosi hidžab te zbog rješavanja ‘problema hidžaba’. Mulahusić dodaje da mu je direktor škole kazao da kućni red zabranjuje nošenje ‘pokrivača za glave’, zatim slušalica i sl….
On dalje navodi da mu je tokom konverzacije sa upravom škole ponuđeno rješenje i izbor s kojim bi, navodno, trebale biti zadovoljne obje strane. „To rješenje nudi dvije opcije: prva opcija: da skine hidžab i druga opcija: da ne nosi više hidžab. Jedan od prijedloga jeste premještanje kćerke u drugu školu, ali taj prijedlog je u startu odbijen, jer mi nismo nikakvi podljudi da nas neko trpa u nekakve getoe. Najzad dolazi i ‘racionalni’, pa ako hoćete i ‘humani’ prijedlog, a to je da moja kćerka ne nosi više hidžab, a da zauzvrat može nositi neku kapu na glavi koja bi sakrila kosu…“, priča Mulahusić.
Mulahusić ističe nelogičnost ponude uprave škole, koja je ranije istakla da je zabranjeno nositi bilo šta na glavi i da je to pravilo koje ne može imati izuzetak a da onda mu kao rješenje ponude kapu umjesto hidžaba.
Jasmin Mulahusić izrazio je svoje negodovanje zbog uvlačenja laicizma u cijelu priču. „Na moje pitanje da li se on tiče samo njih kao službenika (profesora i direktora) odgovorili su mi da se to tiče svih, dakle i učenika koji se moraju uskladiti sa laicizmom. Rekao sam im da je to direktno uplitanje u tuđe živote i način vođenja istih. Zanimljiv je taj podatak da polahko uvlače teorije laicizma u školu a u isto vrijeme u školi postoji kršćanska vjeronauka“, zaključuje Mulahusić.
Mulahusić također ističe da se kćerka svojevoljno pokrila, stavila hidžab, bez ikakvog roditeljskog uplitanja.
„Ostavili su mi do ponedjeljka da ‘razmislimo’ i da ja kao ‘savjestan’ roditelj posavjetujem pa i prisilim kćerku da uradi barem ovo najmanje, dakle ovaj kompromis. Sada nije problem ako bih čak i nametnuo volju djetetu“, ističe Mulahusić.
„Koji je naš odgovor? Ovo je postala i stvar principa. Dakle, u ponedjeljak će dobiti odgovor kakav i zaslužuju, ako Bog da. Ovo nije radi moje kćerke, ovo je zbog svih kćerki u budućnosti. Neka je izbace iz škole, ako mogu, a ja je neću upisati u drugu školu iako je školstvo u 7. razredu obaveza. Ali sam im dao do znanja i to sa su mi dali dobru ideju za tematiku mog budućeg filma. Hvala vam mnogo“, poručuje Mulahusić koji je inače poznat po kratkometražnim animiranim filmovima.
[message_box title=”Kršenje prava” color=”red”]
Zemlja u kojoj se nalazi tajništvo Evropskog parlamenta izgleda da je zaboravila da sloboda misli, savjesti i vjere spada u kategoriju temeljnih ljudskih prava koja je kao takva zagarantovana svim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima.
Evropska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda u članu 9. propisuje: „Svako ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da se promijeni vjera ili uvjerenje i slobodu da se pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeru ili uvjerenje bogoslužjem, poučavanjem, praktičnim vršenjem i obredima.
[/message_box]
IslamBosna.ba