Filozof Bertrand Russell u svom poznatom djelu ‘Historija zapadne filozofije’ otvoreno je priznao epohalni doprinos islama i islamske civilizacije nauci, filozofiji, ekonomiji, umjetnosti, poeziji i medicini.
Moja vjera (kršćanska) je utjecala na mene kao vrijednost i kao jedna od karakteristika osobe pri identificiranju heroja, ali moja struka je također imala utjecaja na moj izbor. Specijalista sam dječije medicine i spomenuo sam veliki doprinos islamske medicine čovječanstvu.
U roku od samo nekoliko stoljeća, islamski svijet se je proširio i proteže se od Atlanskog okeana na zapadu do Indijskog okeana na istoku, preko Maurske Španije pa do ravnica Hindustana. Svugdje su muslimani otišli, njihov liječnik Unani je otišao sa njima, prilagođavajući sebe lokalnim uslovima i resursima. Prema riječima historičara Unani medicine, Unani Tibb je obogatio svoje znanje upoznavajući nove lijekove, tehnike i tretmane iz različitih kultura i medicinskih sistema s kojima je dolazio u kontakt, koji je uključivao indijsku Ajurveda i orijentalnu medicinu.
Krajem 13. stoljeća, arapski učenjaci su dodali matematiku u medicinu omogućavajući tačnu farmakologiju u stvaranju propisivanja lijekova, kao i davanje hirurzima i doktorima mogućnost predviđanje toka bolesti pomoću promatranja, empirijskih dokaza i matematičkih proračuna najkritičnijeg perioda bolesti, čime je i spravljanje doze bilo prilagođenije pacijentu.
Ibn Sina
Stoga, moj izbor heroja dolazi iz polja medicine i moja nominacija ide Aviceni (Ebu Ali Sina, ili Ibn Sina (980-1037). Avicena je bio perzijski liječnik i filozof. Rođen je blizu
Bukare, glavni grad Samanid dinastije. Sa 10 godina naučio je Kur’an kao i arapsku gramatiku i književnost.
Sa 16 godina ne samo da je savladao prirodne nauke i rudimentarnu fiziku, nego i medicinsku teoriju. Nije bio zadovoljan samo teorijskim razumijevanjem medicine tako da je počeo liječiti bolesne.
Avicena (kako je bio poznat na zapadu), doprinjeo je mnogim poljima, uključujući geologiju, filozofiju, pravo, teologiju i astronomiju, ali njegova najveća ostavština nalazi se na polju medicine. On je bio jedan od glavnih tumača Aristotela, napisao je skoro 200 knjiga o nauci, religiji i filozofiji.
Avicenina dva najpoznatija djela su: „Shifa” (Knjiga ozdravljenja), velika filozofska i naučna enciklopedija i „Al Qanun fi Tibb” (Kanon medicine). Prva je filozofska enciklopedija bazirana na Aristotelovoj tradiciji, a druga je najpoznatija knjiga u historiji medicine. Njegov medicinski sistem dugo je bio standard u Evropi i na Bliskom istoku.
Kanon je sveobuhvatna kodifikacija grčko-arapske medicine koja stoljećima dominira u medicinskoj edukaciji i praksi u Evropi i u Aziji. Knjiga također uključuje mnoge bitne originalne opservacije. Kao naprimjer, Avicena je bio prvi liječnik koji je promatrao komunikabilnost bolesti kao što je tuberkuloza i dizanterija, širenje bolesti putem vode, svojstva i pripremu alkohola i sumporne kiseline, genetičku prirodu u određenim uslovima, i slatki okus mokraće kod osoba sa dijabetesom.
Avicena se kod mnogih smatra „ocem moderne medicine”. Belgijski hemičar i historičar, George Sarton nazvao ga je „Najpoznatijim islamskim naučnikom, i jednim od najpoznatijih među svim rasama, mjestima, i vremenima.”
Pored Buhara muzeja se nalazi spomenik na život i djelo čovjeka koji je poznat kao „doktor svih doktora” , a njegov portret visi i u holu medicinskog fakulteta univerziteta u Parizu. Postoji krater na mjesecu koji je nazvan „Avicena”.
Svi studenti medicine i svih srodnih polja trebali bi učiti o životu i djelu ovog velikog čovjeka i slušati šta ima za reći o dualizmu uma i materije.
Dr. Jay Hayes, kršćansko-muslimanski forum – The UK
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba
