Civilne žrtve, koje je američka vojska nazvala “koleteralnom štetom”, višestruko su veće od tri talibanska borca za koje američka vojska tvrdi da ih je ubila u napadu. PAN je izvijestio da je šef provincijskog vjeća Hadži Mia Hasan Adil osudio ovaj napad. ” Takve vojne akcije proširuju razdor između naroda i vlade,” izjavio je on za PAN. Glasnogovornik američkih okupacionih snaga izdao je saopćenje, u kojem tvrdi da nema informacija o ubistvu žena i djece, ali insistirajući da “uzima sve optužbe o civlinim žrtvama vrlo ozbiljno”.
Bombardovanje u provinciji Kunar je samo zadnji i najkrivaviji incident ove godine, od serije incidenata u kojima su američke snage ubile afganistanske civile. U utorak desetine ljudi iz distrikta Ab Ban, u južnoj provinciji Gazni, blokirali su autocestu Kabul- Kandahar u znak protesta zbog noćnog prepada u kojem su pripadnici američkih specijalnih snaga ubili dva civila i ranili najmanje dvoje drugih. Protestanti su rekli da su svi ubijeni i ranjeni iz iste porodice. Također su rekli da neće prestati sa blokadom dok američke snage ne puste još dvoje civila koje su zarobili u tom noćnom prepadu.
Prošle sedmice vlasti u zapadnoj provinciji Herat izjavile su da su petero civila, dvije žene i troje djece, ubijeni u noćnom prepadu američkih specijalnih snaga. Obama je rekao u svom govoru, kojeg je održao u utorak naveče, ” da će do kraja sljedeće godina naš rat u Afganistanu završiti.” Prava realnost jeste da će se ovakva vrsta ubijanja afganistanskih civila u američkim zračnim napadima i specijalnim operacijama tokom noćnih prepada nastaviti i u budućnosti. Obama je svoj govor iskoristio da istakne preciznije vrijeme povlačenja američkih vojnika iz Afganistana. Rekao je da će se 34.000 američkih vojnika i marinaca, što grubo čini oko pola snaga raspoređenih tamo, povući iz Afganistana do kraja sljedeće godine. Također je ustvrdio da će do “proljeća” američke snage ” preuzeti ulogu podrške, dok će afganistanske sigurnosne snage preuzeti vodeću ulogu.”
Ovo povlačenje američkih vojnika dovešće broj američkih vojnika u Afganistanu na nivo koji je bio prije nego što je Obama preuzeo Ured. Tada je on proglasio intervenciju kao “neophodni rat”, te je utrostručio broj okupacionih vojnika. Obamina odluka o broju vojnika i povlačenju jeste odluka donešena na zahtjev Pentagona. Plan je, kao što je izvijestio “New York Times” u srijedu, namijenjen da ” da vojnim komandantima u Afganistanu fleksibilnost u određivanju tempa smanjenja i obezbijediće im ostanu značajne snage nakon sljedeće sezone borbi, koja završava u oktobru.”
Prema tvrdnjama Timesa, Bijela kuća zatražila je od nedavno zamjenjenog američkog komandanta u Afganistanu, generala Džona Alena, da predoži tri opcije o broju vojnika i povlačenju, i nakon toga, prema tvrdnjama neimenovanih vladinih dužnosnika ” su prihvatili opciju koju je preferirao general.”
Na ovaj način broj vojnika će se zadržati preko 60.000 do kraja oktobra, smanjiti ih na 52.000 do kraja novembra, da bi u februaru iduće godine se taj broj smanjio na 32.000 vojnika. Odobrenje generalovog prijedloga, prema tvrdnjama dužnosnika koje je citirao Times ” je odbacio argumente” koje su iznijeli potpredsjednik Džo Biden i drugi, a koji su tražili brže povlačenje vojnika.
Niti ovaj raspored povlačenja niti Obamin govor ne govore o sastavu snaga koje će ostati nakon povlačenja, niti kada će se desiti nova povlačenja nakon 2014. godine.
Jezgro preostalih snaga, tzv. “kontraterorističke” specijalne snage i američke zračne snage ostaće u Afganistanu daleko poslije datuma za koji Obama tvrdi da će rat završiti. Ovo su vojni elementi odgovorni za lavovski dio civilnih žrtava koje je prouzrokovala američka okupacija. U svome obraćanju naciji Obama je otkrio namjere Vašingtona da zadrži vojne snage u Afganistanu i poslije formalnog datuma povlačenja američkih i NATO snaga do kraja 2014. godine. On je rekao da će američke snage nastaviti ” dvije misije: obuku i opskrbu afganistanskih snaga, tako da zemlja ne klizne u kaos, i kontraterorističke napore koji će nam dozvoliti da nastavimo progoniti Al Kaidu i njihove pomagače.”
On nije dao indikacija koliki će biti broj vojnika nakon 2014. godine. I dok se ranije špekulisalo da će ostati oko 20.000 američkih vojnika, većina pretpostavki govori da neće ostati više od 9000 ljudi. Vašington je još uvijek uključen u pregovore sa Karzaijevim režimom o statusu američkih snaga koje će upravljati operacijama u Afganistanu poslije 2014. godine. Neuspjeh u Iraku da se postigne ovakva vrsta dogovora, te, još važnije, da se osigura imunitet za američke vojnike zbog zločina počinjenih protiv iračkog naroda, poremetili su i Bušovu i Obaminu administraciju u njihovim planovima da zadrže stalne vojne snage u toj zemlji. Amerika je odlučna da izbjegne nešto ovako u Afganistanu. Bez obzira koja je precizna brojka američkih vojnika koje će ostati u Afganistanu, Vašington želi da zadrži vojno uporište u ovom djelu Azije, sa namjerom da štiti svoje interese u naftonosnom Kaspijskom bazenu i da ostvari vojni pritisak na susjednu Kinu.
“Washington Post” je izvijestio da među opcijama koje se tiču broja američkih vojnika poslije 2014. godine postoji i plan da se američko prisustvo smanji na svega 2500 vojnika. Međutim, ovaj prijedlog, bi uključivao bazu američkih specijalnih snaga izvan zemlje ali u takvoj poziciji da “upadne u zemlju sa brodova i baza u okolnim zemljama da bi izveli kontraterorističke misije, djelujući iz baza koje bi vodili zajedno sa afganistanskim snagama”.
I dok su visokorangirani američki komandanti podržali raspoređivanje većeg broja vojnika, prema tvrdnjama Posta, čak i u Pentagonu mnogi su ” skeptični da će nekoliko hiljada američkih vojnika više biti sposoboni da pomognu u transformaciji problematične afganistanske armije u efektivnu borbenu snagu.” Pokušaji da se stvore afganistanske sigurnosne snage sposobne da preuzmu vodeću ulogu od američkih okupacionih snaga su propale zbog 24% dezertiranja iz tih jedinica, zajedno sa stalnim problemom “unutrašnjih napada” u kojima afganistanski vojnici i policajci okreću svoje oružje na svoje američke i NATO trenere.
Priroda same američke marionetske vlade, zbog čega je tako omražena, vidljiva je iz dva nedavno izdata izvještaja. U prvom, kojeg su pripremile UN, otkriveno je da je polovina Afganistanaca prisiljena da daju mito vladinim službenicima tokom prošle godine. U njemu se zaključuje da se troškovi korupcije približavaju cifri od 4 milijarde dolara i da su veće od svih drugih prihoda koje prikupi režim u Kabulu da bi sa njima finasirali javni sektor.
U drugom izvještaju, koji je uslijedio nakon ovog izvještaja UN-a, potvrđeno je da su polovina afganistanskih zatvorenika mučena u zatvorima režima i da je ova praksa u zatvorima u stalnom porastu.
Piše: Bill Van Auken
Izvor: Guardian
Preveo i prilagodio: Denis Rizvić