Veljko Brborić, šef Katedre za srpski jezik Filološkog fakulteta u Beogradu, kaže da će “u kulturnom i obrazovnom smislu može imati nesagledive posljedice”.
Brborić ističe, a mediji u Srbiji i RS prenose, da je riječ o “ishitrenoj i nepromišljenoj odluci od koje u lingvističkom i kulturnom smislu niko neće imati koristi”.
“Termin ‘bosanski jezik’ sa stanovišta srpske lingvistike je neupotrebljiv. To je zaista neka vrsta kulturne štete čije rezultate ćemo tek znati u godinama koje su pred nama. U lingvističkom smislu riječ je o jednom jeziku, ali struku o tome niko nije pitao”, kazao je Brborić, dodajući da je “Svjetski Dan maternjeg jezika Srbija je odlučila da obilježi uvođenjem nepostojećeg jezika”.
To, kako je rekao, podrazumijeva promjenu nastavnog plana i programa koja se može vršiti samo na početku ili prije početka školske godine.
On navodi da će bosanski jezik vjerovatno predavati oni koji su na Filološkom fakultetu završili srpski jezik ili oni koji od danas budu učili taj novi jezik.
Pozivanje Bošnjaka iz Sandžaka na evropska prava nacionalnih manjina kada traže uvođenje bosanskog jezika u škole, Brborić smatra izgovorom.
“To je manipulisanje jezikom, zloupotreba jezika, političke odluke koje nemaju lingvističku podršku”, istakao je Brborić.
Razlika između srpskog i hrvatskog, srpskog i crnogorskog, srpskog i bosanskoj na nivou jezičke strukture, prema mišljenju Brborića, ne postoji. Kod svih je, kako pojašnjava, zadržan Vukov model, ali je promijenjena “etiketa”.
Brborić je samo jedan u nizu negatora bosanskog jezika i bošnjačkog naroda, koji svojom ‘velikosrpskom naukom’, prije svega vlastitim sunarodnicima, plasira historijske neistine.
Koliko su Brborićeve tvrdnje utemeljenje najbolje svjedole dvije fotografije koje objavljujemo uz ovaj tekst. Ako bosanski jezik ne postoji, zašto je 1890. godine štampana Gramatika bosanskoga jezika za prvi i drugi razred srednje škole? Uz to, obratite pažnju na pečate na naslovnici ove knjige.
Ako bosanski jezik ne postoji, otkud onda Bosansko-turski rječnik Muhameda Havajie Uskufija, štampan 1631. godine? Prvi srpski rječnik objavljen je 1818. godine.
S obzirom na to da se Brbotić poziva na Vukov model, u video prilogu je predavanje akademika Ferida Muhića iz kojeg beogradski profesor ima štošta naučiti. Ako ne on, onda barem njegovi studenti.
{youtube} EZ5NwSqdOU{/youtube}
(bportalba)