CNN: Šta se krije iza nemira u Egiptu?

U scenama koje podsjećaju na masovne demonstracije koje su dovele do svrgavanja bivšeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka početkom prošle godine, hiljade demonstranata je preplavilo trg Tahrir u Kairu u protekloj nedelji, navodi CCN .

Proteste je izazvao dekret koji je 22. novembra izdao sadašnji predsjednik Mursi, prvi lider koji je pobjedom na slobodnim, demokratskim izborima došao na čelo ove zemlje sa 83 miliona stanovnika, a u skladu sa kojim nijedan sud ne može da poništi njegove odluke dok ne bude izrađen novi ustav.

Tim dekretom je Moursi sebi dodijelio neprikosnovena ovlašćenja, a sve odluke koje je doneo otkako je preuzeo funkciju zaštitio je od sudskog preispitivanja.

Ovakav potez Mursija, koji je skoncentrisao vlast u rukama izvršnih organa, predstavlja nastavak borbe oko vlasti između Mursijeve Muslimanske braće – islamističkog pokreta koji otjelotvoruje najmoćniju političku snagu u Egiptu i koji je na izborima osvojio skoro polovinu mjesta u parlamentu – i ostataka establišmenta pod vojnom dominacijom iz Mubarakovog perioda.

Liberalni Egipćani i oni koji naginju ljevici, koji su odigrali veliku ulogu u revoluciji, ali su skrajnuti uspijehom islamista na narednim izborima, brojni su među demonstrantima na trgu Tahrir, a mnogi optužuju Morsija da je postao “novi faran” ili “diktator”.

Mnoge od prvobitnih pritužbi koje stoje iza revolucije vuku korene iz pitanja u vezi sa krajnjom nejednakošću i korupcijom, a koja još nisu rešena, objašnjava CNN.

Mursijev dekret je oštro podijelio Egipćane – dok Muslimanska braća podržavaju Mursija, organizujući masovna okupljanja u znak podrške, veliki broj drugih Egipćana smatraju dekret uznemirujućim i nedemokratskim prigrabljivanjem vlasti, kao nagli povratak na autoritarni stil rukovodstva kakvo je ova zemlja nedavno zbacila.

Uporno tvrdeći da je dekret privremen, pošto će važiti samo dok se ne napravi nacrt novog ustava, Mursi je rekao da taj potez ima za cilj da očuva revoluciju i da će se dekret primijeniti samo na “suverena” pitanja.

Kako je Mursi naveo, cilj dekreta je naročito bio da se spriječi uplitanje sudstva u rad egipatske Ustavotvorne skupštine, koja je zadužena za izradu nacrta novog ustava.

Sudije, među kojima su mnogi bili lojalni Mubarakovoj vladi, generalno se smatraju neprijateljski raspoloženim prema islamistima koji sada čine većinu u Ustavotvornoj skupštini, a neki su zaprijetili i da će ukinuti skupštinu.

Mursi je objavio dekret samo dan pošto je između Izraela i Hamasa sklopljeno primirje 21. novembra, u čijem je posredovanju odigrao centralnu ulogu, pa je, podstaknut novostečenim političkim kapitalom na međunarodnij sceni, možda loše procijenio situaciju i potcenio stepen nezadovoljstva koje bi njegove akcije mogle da izazovu.

Međutim, ako su nova Mursijeva ovlašćena samo privremena, čemu onda tolika ogorčenost, pita se CNN.

Prvo, nema garancija da će se Mursi odreći ovlašćenja kao što je obećao, a drugo, čak i da Mursi poništi dekret pošto se ustav izradi, demonstranti strahuju da je on iskoristio dekret kako bi iskontrolisao proces izrade novog ustava, sa objavom dokumenta koji odražava njegovu islamističku viziju i učvršćuje njegovu vlast u novom Egiptu.

Iako je krajnji rok za završetak nacrta ustava produžen za dva mjeseca, Ustavotvorna skupština žuri sa njegovom izradom, a nacrt od 234 člana će biti iznijet na referendum 15. decembra i, ukoliko bude usvojen, Mursi kaže da će dekret biti ukinut.

Neki, međutim, smatraju da bi to mogao da bude način da se Mursi izvuče iz debakla, a da ne poništi svoj dekret i odluke.

U nacrtu ustava su, inače, zadržani principi šerijata kao glavnog izvora zakonodavstva, što je sadržao i ustav pod Mubarakom, ali kritičari tvrde da bi to moglo da dovede do pretjeranih ograničenja nekih prava i sloboda i da otvori put ka teokratiji.

(CNN)