Novi, 14. po redu reisu-l-ulema i vrhovni muftija Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, kao najveću zadaću i obavezu najavio je, između ostaloga, “temeljitu moralnu obnovu svih nas pojedinačno, obnovu naših porodica, našeg komšiluka i naših džemata”. Analitičari tvrde da bi trebalo nastaviti pozitivan trend razvoja Islamske zajednice, ali i međureligijskog i međuetničkog dijaloga.
Komšijsko razumijevanje
Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj Branko Todorović kaže da je muftiju Kavazovića upoznao u vrijeme procesa povratka u sjeveroistočnu BiH. Kaže da je stekao utisak da se radi o čovjeku koji nosi karakteristike ljudi iz BiH, jednostavnost, srdačnost i spremnost da pomogne. Nada se da će reis Kavazović imati sagovornike i na drugim stranama.
“Ako pogledate bosanskohercegovačku istoriju onda, zaista, možemo s pravom reći da je islam u Bosni i Hercegovini jedna vrsta islama koji je u pravom smislu riječi promovisao, podržavao i u praksi realizovao jedan zajednički život ljudi različitih etničkih grupa i da može biti uzorom tolerancije, razumijevanja i nečega što mi u Bosni i Hercegovini zovemo komšijsko razumijevanje i komšijski život”, kaže Todorović i dodaje: “Čak ni zastrašujući zločini Karadžićevih ubojica nisu mogli, na neki način, promijeniti tu jednu crtu islama u Bosni i Hercegovini.”
Mi jesmo u Evropi
Ibrahim ef. Malanović, zamjenik muftije u Sloveniji, kaže da je inauguracija novog reisa veliki događaj za sve Bošnjake u BiH i dijaspori: “Vjerujem da će naš novi reisu-l-ulema pokazati dosljednost, prije svega funkciji koju obavlja, ali sigurno i odgovornost obaveze koju nosi, a to znači prosperitet Islamske zajednice na prostoru BiH. Mi jesmo u Evropi i sigurno najbolji primjer kako treba biti organiziran musliman u Evropi.”
Mustafa ef. Hadžić, već dvanaest godina imam je u džematu Keln. “Mi praktično širimo ideju suživota, međureligijske i međunacionalne tolerancije i respekta koji treba da bude jedan od osnovnih ciljeva našeg djelovanja i egzistiranja uopšte na Zemlji, a i ovdje u Njemačkoj.” Za Deutsche Welle prenosi svoja iskustva iz dijaspore: “Bilo šta da se desi, bilo gdje u svijetu, što se učini negativno, prva refleksija je na nama ovdje. Znači, prvi smo, na prvoj liniji odbrane moralnih i drugih principa i vrijednosti islama. Stoga je naša uloga mnogo veća i odgovornija nego uloga muslimana tamo gdje su domicilni stanovnici.”
Predanost Bogu, a ne raznim ideološkim deformacijama
Fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, kaže da je bh. islam trenutno na najizazovnijem mjestu na svijetu, te da je, kao i ostale religije, razapet između konzervativnog i progresivnog. Marković dodaje da malobrojnije pristalice konzervativnog sebe smatraju mostom za širenje islama u Evropu, ali da se “velika većina bh. muslimana zaista osjeća evropski”. Od novog reisa očekuje da će biti manje vezan za prošlost, a više okrenut budućnosti, te “da će imati više kreativnog pristupa i nečega što otvara perspektivu”.
“Puno radim na tome da se što više uklanjaju predrasude između kršćanstva, islama i židovstva. To su tri religije koje su nevjerovatno moćni duhovni pokretači ovoga svijeta i mislim da te religije nemaju drugog izlaza osim suradnje. Mislim da se trebaju vratiti svojim izvornim nadahnućima, predanosti Bogu, a ne predanosti raznim ideološkim deformacijama”, kaže fra Ivo Marković.
Granica koja se ne smije prelaziti
U svom prvom gostovanju na BHT kao reisu-l-ulema, Husein ef. Kavazović je rekao da je važno da vjernici svojim ponašanjem ne nanose zlo drugima te da ne treba nametati određeno vjerovanje.
“Nakon agresije, Islamska zajednica je jako mnogo truda uložila da se sačuva mentalno zdravlje muslimana. Znate, mi nismo imali osveta u Bosni i Hercegovini. To je, pored ostalih faktora koji su djelovali na takvo nešto, zasluga i same Islamske zajednice”, istakao je reis Kavazović, zaključivši: “Mi smatramo da ćemo i nastaviti na tome raditi i da ćemo doprinositi upravo tome da imamo slobodu izražavanja, slobodu prakticiranja, naravno, ali da Islamska zajednica ima obavezu da kaže koja je to granica koju musliman u Bosni i Hercegovini i, naravno, muslimani inače u svijetu, ne smiju prelaziti. To je, dakle, upravo ovo razumijevanje, da razumijemo jedni druge i da to svoje vjerovanje slobodno ispoljavamo u duhu tolerancije naspram drugih.”
Autor: Emir Musli
Odgovorna urednica: Marina Martinović
(dwde)