Ovo je u kraćem razgovoru za Fenu izjavio direktor Instituta za istoriju Sarajevo prof. dr. Husnija Kamberović. On će biti jedan od učesnika javne rasprave o temi “Popis stanovništva – kontroverze i posljedice”, koja će biti održana u četvrtak u Sarajevu, u organizaciji Javne ustanove “Federalna novinska agencija – FENA”, uz podršku Gradske uprave Grada Sarajeva.
Prof. Kamberović navodi da su posljednja dva stoljeća bila presudna za integraciju nacija na Balkanu i procesi koji su se u tom vremenu odvijali pokazali su na koji način su se ovdje formirale nacije.
– Etničko jezgro i veliki utjecaj religije ovdje su bili presudni, bez obzira na to da li mi to smatrali pozitivnim ili negativnim u kontekstu naših političkih ambicija, naglasio je.
U tom kontekstu, prof. Kamberović naglašava da Bošnjaci, naprimjer, mogu biti i ateisti ako se tako osjećaju, jer je religija samo jedna od komponenti, doduše vrlo važna, u procesu integracije bošnjačke nacije.
On navodi da identitet koji proizilazi iz državljanstva nije u koliziji s (etno)nacionalnim identitetom, ali mislim da je povijest pokazala da je u Bosni i Hercegovini nemoguće državljanstvo pretvoriti u nacionalni identitet.
– To su prosto činjenice koje je ponekad teško uklopiti u postojeće teorijske modele nacije. Zato mislim da je umjesto pokušaja da se državljanstvo nametne kao nacionalni identitet korisnije voditi akciju jačanja patriotizma unutar kojega će se moći njegovati nacionalni identiteti, smatra prof. Kamberović.
U slučaju da popis pokaže da u Bosni i Hercegovini živi više od 50 posto Bošnjaka, prof. Kamberović smatra da iz te činjenice ne bi trebalo ništa proizaći, ali je moguće da bi se mogli pojaviti neki radikalni nacionalistički pokreti koji bi to koristili kao argument za pokretanje akcije koja bi imala cilj transformaciju Bosne i Hercegovine u nacionalnu državu Bošnjaka.
– No, ne vjerujem u to, i pogotovo ne vjerujem u mogućnost pozitivnog ishoda takve akcije. Tu nije važna procentualna zastupljenost nego prostorna distribucija pojedinih nacionalnih zajednica, ukazao je Kamberović.
Također ne vjeruje u mogućnost da će popis pokazati da u Bosni i Hercegovini ima više Bosanaca nego jednog konstitutivnog naroda ili više njih.
– Apsolutno ne vjerujem u mogućnost da će se takvo što desiti. A ako se i desi, ne vjerujem da iz toga može bilo što novo proizaći, rekao je direktor Instituta za istoriju Sarajevo prof. dr. Husnija Kamberović.
(FENA)