Mala zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i ostalih u općinama u RS-u
BANJA LUKA – U administrativne službe jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj u prošloj godini je od ukupno 140 primljenih kandidata bilo svega devet Bošnjaka, četiri hrvatske nacionalnosti i jedan kandidat iz grupe ostalih.
Najveći broj primljenih je srpske nacionalnosti, ali se jedan broj nije ni izjašnjavao o nacionalnoj pripadnosti.
Zakonom o lokalnoj samoupravi, članom 3. predviđeno je da jedinice lokalne samouprave obezbjeđuju, na osnovu rezultata na posljednjem popisu stanovništva, proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i grupa ostalih u organima jedinice lokalne samouprave, uključujući funkcionere jedinice lokalne samouprave koji se ne biraju direktno.
To znači da obuhvata i pozicije kao što su zamjenik načelnika jedinice lokalne samouprave, predsjednik skupštine i potpredsjednik skupštine jedinice lokalne samouprave.
Istim članom je predviđeno da predsjednik skupštine jedinice lokalne samouprave i načelnik, odnosno gradonačelnik jedinice lokalne samouprave ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda i grupa ostalih, osim ako jedan konstitutivni narod ima natpolovičnu većinu prema posljednjem popisu stanovništva.
Takođe je predviđeno da se statutom i propisima jedinice lokalne samouprave utvrđuju konkretni načini obezbjeđenja proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i grupa ostalih prilikom zapošljavanja u administrativnu službu jedinica lokalne samouprave.
U praksi, Ministarstvo uprave i lokalne samopurave RS tvrdi da primjena tog člana 3. Zakona o lokalnoj samoupravi predstavlja sveobuhvatan i zahtjevan proces, kako s aspekta uvjeta u kojima se implementira, tako i s aspekta značaja standarda u oblasti ustavom zagarantovanih prava, koja se tom implementacijom afirmišu.
-Nesporno je, međutim, da postoje određene teškoće u primjeni ove zakonske norme, navodi resorno ministarstvo u informaciji o provedbi ovog člana zakona u prošloj godini uz napomenu i da je Ustavom definirano da “niko nije dužan da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti”.
U informaciji se ističe i da je ono što dodatno otežava primjenu člana 3., nepostojanje zakonom propisane obaveze vođenja matičnih evidencija zaposlenih na način da one mogu prikazati stanje nacionalne zastupljenosti zaposlenih u administrativnim službama jedinica lokalne samouprave.
-Konstanta koja prati izradu ove informacije od 2005. godine je pojava da na nivou zaposlenih u organima jedinica lokalne samouprave u RS nema dovoljnog odziva na konkurse/oglase za zapošljavanje iz reda Bošnjaka i Hrvata, odnosno grupa ostalih, ponovo se tvrdi i u najnovijoj informaciji koju će u utorak, 6.novembra, razmatrati poslanici Narodne skupštine RS-a.
Ponavlja se također i tvrdnja da jedinice lokalne samouprave u 2011. nisu imale potrebe za novim zapošljavanjem, ali da postoje i razlozi „subjektivne prirode koji se ogledaju u činjenici da nema dovoljno motivisanosti za prijavljivanje na konkurse/oglase“.
U prilog ovoj tvrdnji navodi se i podatak da tokom 2011. godine 30 jedinica lokalne samouprave nije raspisivalo javne konkurse o upražnjenim radnim mjestima u administrativnoj službi, na javne konkurse/oglase raspisane u 21 jedinici lokalne samouprave prijavljeni kandidati za upražnjena radna mjesta bili su srpske nacionalnosti, a u osam jedinica lokalne samouprave na javne konkurse-oglase prijavljivali su se pripadnici svih konstitutivnih naroda i grupa ostalih.
U jednoj jedinici lokalne samouprave raspisani javni konkurs je poništen, u jednoj procedura prijema do 31.decembra 2011. godine nije bila okončana, dok u četiri jedinice lokalne samouprave nije iskazana nacionalna struktura prijavljenih kandidata jer se oni, a što proizilazi iz akata jedinica lokalne samouprave, u toku konkursne procedure nisu izjasnili o nacionalnoj pripadnosti.
(FENA)
