Bezvizni režim dodatno ugrožen
Zbog 630 državljana BiH koji su u oktobru zatražili azil u Njemačkoj te ranijih slučajeva lažnih azilanata iz naše zemlje, dodatno je ugrožen bezvizni režim za Bosnu i Hercegovinu, na šta već duže vrijeme stižu upozorenja i iz Brisela, potvrdio je u razgovoru za “Avaz” Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima zaduženog za praćenje primjene bezviznog režima i sekretar Ministarstva sigurnosti BiH.
Sastanak u Sarajevu
Iako je posljednji izvještaj iz Švedske, odakle je u posljednje vrijeme deportirano više stotina naših građana, izuzetno povoljan, Dautbašić kaže da ukupnu situaciju opterećuju vijesti iz Njemačke.
– Nemamo još nikakvih detalja o tim građanima kako bismo mogli i u lokalnim zajednicama iz kojih oni dolaze poduzeti neke mjere. Očekujemo da ćemo nešto više znati nakon sastanka koji će biti održan u četvrtak u Sarajevu s policijskim zvaničnicima Njemačke i Švedske, a koji i dolaze zbog problema lažnih azilanata. Ono što je sigurno jeste da će oni biti vraćeni u zemlju – najavljuje Dautbašić.
Monitoring tim do sada je mnogo puta upozoravao da građani iz BiH nemaju nikakvih šansi da dobiju azil u zemljama Evropske unije, ali se, uprkos tome, broj azilanata povećava.
Obaviješten Brisel
Dautbašić kaže da postoji sumnja, koja se u slučajevima odlaska u Švedsku pokazala opravdanom, da naši građani u potragu za “evropskim snom” odlaze putem srbijanskih agencija i iz susjedne zemlje i sada koriste taj put.
– U takvim slučajevima nama su ruke svezane, jer ne možemo nekome zabraniti da prijeđe na teritoriju Srbije, odakle oni dalje idu organizirano u evropske zemlje. Mi smo o tome obavijestili i kolege u Srbiji i nadležne u Briselu – ističe Dautbašić.
Deportacije iz Finske
U BiH bi ove sedmice trebalo biti vraćeno oko 60 bh. državljana iz Finske, koji su, nakon što im je otkazano gostoprimstvo u Švedskoj, pokušali dobiti azil u toj zemlji, ali su, također, odbijeni. Ranije su lažni azilanti iz naše zemlje deportirani i iz Belgije. Iako ih zbog ove avanture u našoj zemlji, kako kaže Dautbašić, ne očekuju nikakve sankcije, one iz zemalja u kojima su bili neće izbjeći.
– Prijete im kazne zabrane ulaska u određene zemlje u trajanju od dvije do pet godina. A period zabrane traje i u zavisnosti od toga jesu li građani dobrovoljno napustili tu zemlju ili su deportirani – kaže Dautbašić.
(avazba)
