Želi li se CBBIH staviti pod političku kontrolu?
Ako sporazum Dodik-Lagumdžija podrazumijeva i izmjene Zakona o Centralnoj banci BiH na način da se za emisije obveznica koriste devizne ili obavezne rezerve, onda bi to moglo ugroziti stabilnost monetarnog sistema BiH, ocjenjuju stručnjaci.
Ipak, smatraju, manje vjerovatnim da je ova odredba dio sporazuma oko kojeg se treba okupiti nova parlamentarna većina, izvještava BHT 1.
Iz Centralne banke, institucije koje se ove izmjene najviše tiču ne žele govoriti do upućivanja konkretnog prijedloga u prlamentarnu proceduru.
Detalji sporazuma Lagumdžija-Dodik nisu poznati javnosti i struci i zbog toga ekonomisti samo mogu pretpostavljati da bi za otkup obveznica državnih organa bio upotrijebljen novac iz dijela rezervi koje komercijalne banke drže kod Centralne banke BiH, a koje su višak u odnosu na obveznu rezervu.
To smatraju logičnom i ne tako lošom idejom ali korist se može očekivati samo ukoliko se novac usmjeri u proizvodnju i investicije, a ne u javnu potrošnju.
– Za stanovništvo bi imalo uticaja ako se usmjerava u državnu potrošnju i ako se ispolji u vidu rasta cijena, odnosno inflacije, a što znači ugrožavanje životnog standarda, kaže ekonomista dr. Mirko Puljić.
Grčki scenario predviđaju za BiH i bankari bude li izmjena Zakona samo u funkciji finansiranja glomazne javne potrošnje.
Uprkos strahu da bi to moglo značiti i povećanje stope obavezne rezerve za komercijalne banke, što bi oslabilo njihov kreditni potencijal, bankari misle da je vrijeme za opušteniji model upravljanja novcem od curency boarda koji je na snazi.
– To ne bi trebalo odmah u početku sasijecati nego dublje analizirati, sagledavati posljedice. Ali, u svakom slučaju ako to gledamo u širem kontekstu, u kontekstu ukupnih stukturnih reformi i funkciji razvoja, to bi moglo možda biti i pozitivno, kaže Mijo Mšić, sekretar Udruženja banaka BiH.
Ako dogovor dva liera podrazumijeva izmjenu zakona sa svrhom da se za emisiju obveznica koriste devizne ili obavezne rezerve, onda bi to moglo ugroziti stabilnost našeg monetarnog sistema jer bi to, po riječima Mirka Puljića, podrazumijevalo, dovođenje u pitanje instrumenta reguliranja količine novca u opticaju putem obavezne rezerve jer instrument obaveznih rezervi, treba to znati, jedini je na raspolaganju Centralnooj banci BiH da regulira količinu novca u opticaju.
– To je manje vjerovatno jer bi onda zadiralo u ne samo promjenu zakona o Centralnoj banci BiH nego i u njenu autonomiju, kazao je Puljić.
Zabrinuti su i poznavaoci političkih prilika jer je pokušaj izmjene Zakona nagovještaj opasne prakse da se i rad Centralne banke kontroliše iz centara političke moći.
– To bi bilo tragično za BiH i takva solucija, mislim, nikome ne pada na pamet, ali ovo je početak jednog ozbiljnog procesa koji treba zaustaviti na vrijeme, smatra analitičar Asim Metiljević.
Struka poručuje da je svaka izmjena Zakona o Centralnoj banci BiH koja zadire u obavezne rezerve vrlo ozbiljno pitanje koje pažljivo treba rješavati jer bi greške mogle urušiti monetarnu stabilnost koja je očuvana čak i u vrijeme svjetske recesije.
(indikatorba)