Ukoliko BiH želi ići naprijed morat će revidirati Ustav
SARAJEVO – U okviru Međunarodne konferencije o ulozi parlamenta u procesu evropskih integracija danas je u Parlamentarnoj skupštini BiH održana sesija o temi „Ustavne i zakonodavne promjene – nužnost ili gest dobre volje?“.
Sekretar Venecijanske komisije Vijeća Evrope Thomas Markert istakao je da je Venecijanska komisija tijesno povezana s debatama koje se vode u parlamentima, navodeći da su države članice ove komisije dužne revidirati ustav te učestvovati u evropskim integracijama.
Konkretni problemi u BiH se, kaže, tiču da je ova država federalna, što utiče na podjelu nadležnosti entiteta i centralni nivo.
„U BiH situacija je komplikovanija, jer je državni nivo mnogo slabiji u odnosu na druge federalne države članice Evropske unije“, rekao je Markert.
Smatra da treba posebnu pažnju posvetiti ulozi osiguranja pridruživanja evropskih pravila te da kao pozitivan primjer našoj zemlji može poslužiti belgijski model.
U Belgiji, navodi, prisutan je tradicionalan sistem, koji je povjeren državnoj centralnoj vlasti i to bi BiH mogla primijeniti. Naglasio je da Federacija mora svoj ustav prilagoditi članstvu Evropske unije.
„Ukoliko BiH želi ići naprijed morat će revidirati Ustav. Od 1995. godine bilo je na tom planu nekih pokušaja, ali, nažalost, niti jedan nije uspio. Centralni dio tih pokušaja je bila klauzula koja bi osigurala evropsku integraciju“, istakao je Markert.
Član Komisije za evropska pitanja i Komisije za ustavna i zakonodavna pitanja iz Narodnog vijeća Slovačke Otto Brixi konstatovao je da je u slučaju kada se razmatra harmonizacija i približavanje zakona neophodno približiti zakonodavni sistem zemlje članice Evropske unije sa zakonodavnim sistemom usvojenim na evropskom nivou.
Gledanje na ustavnopravne i zakonodavne promjene usvojene s aspekta nužnosti ili geste dobre volje može se objasniti zakonodavnim planom.
„Nekim zakonima prethodi izrada i odobrenje takozvanog zakonodavnog plana, koji se obrazlaže kada se predviđa da će zakoni imati značajan ekonomski i finansijski uticaj ili u slučaju kada vlada donese takvu odluku. Taj plan obrazlaže glavno tijelo državne uprave koje isto tako i upućuje prijedloge zakona u proceduru“, pojasnio je Brixi.
Glavno tijelo državne uprave ocjenjuje domaće zakonodavstvo i određuje ciljeve koje novi zakoni moraju postići, dok ostali državni organi i tijela i institucije također daju svoja mišljenja o zakonodavnom planu.
„Institut za približavanje zakona daje svoju ocjenu o zakonodavnom planu i upravo u toj ocjeni možemo naći odgovore na pitanja da li su predložene zakonodavne promjene usvojene zbog nužnosti ili su izraz nečije dobre volje i ko u stvarnosti nije zainteresovan za poboljšanje sistema društvenih odnosa i funkcioniranja društva“, naveo je Brixi.
Zaključio je da će ova konferencija rezultirati dragocjenim i novim saznanjima ne samo u području evropskog zakonodavstva nego i u zakonodavstvima nekih zemalja članica Evropske unije.
Saznanja koja će se steći na ovoj konferenciji, tvrdi, bit će stimulacija za aktivna proevropska stajališta nekih budućih koraka.
(FENA)