Sve više šugavih Beograđana
U toku prošle godine 943 osobe oboljele su od šuge, što predstavlja porast od čak 22 posto u odnosu na prethodne godine. Ova bolest javlja se kao pokazatelj niskog životnog standarda i zdravstvene kulture, a u 2011. godini najviše registrovanih osoba zaraženih od šuge je bilo na Paliluli i Zemunu, a najmanje u Sopotu i Mladenovcu.
Ljekari apeluju na građane i zdravstvene radnike da redovno peru ruke, jer broj inficiranih od ove bolesti zabrinjava, a najviše zaraženih u 2011. godini bilo je upravo u oktobru i novembru. Najviše oboljelih ima između 25 i 59 godina, dok u rizičnu grupu spadaju i djeca od pet do devet godina.
Direktor Zavoda za kožne i venerične bolesti, dr Aleksandar Adamović, kaže da je šuga, koju izaziva parazit šugarac, veoma zarazno, “porodično” oboljenje.
– Dovoljno je da se jedan član zarazi, prije ili kasnije će se svi u zajednici inficirati. To je infektivna bolest i ako uđe u kolektiv, brzo se širi. Jak osjećaj svraba uglavnom se javlja noću jer, kad se mi pokrijemo, šugarcu bude toplo, pa krene da šeta i pravi smetnje. Ako se odmah ne liječi nastaju komplikacije zbog češanja i oštećenja kože – rekao je Adamović.
Adamović upozorava da šuga nije samo bolest neurednih ljudi, već se može javiti i kod ljudi koje vode računa o higijeni ali dođu u kontakt sa zaraženom osobom ili predmetom.
Slavica Jović iz DZ “Dr Milutin Ivković” na Paliluli ističe da se šuga brzo prenosi i zato je važno da građani u svakom trenutku budu oprezni. Ukoliko se jedan član porodice zarazi svi moraju na dezinfekciju. Posteljina mora da se iskuha, a nakon pranja ruke nikako ne treba brisati istim peškirom, jer je to isto kao da ih niste ni prali.
– Šuga se najčešće javlja između prstiju, ispod pazuha, na stomaku, između butina, a kod žena i na bradavicama. Ova bolest se prenosi dodirom, seksualnim kontaktom, preko posteljine, peškira, odjeće, čak se može dobiti i u autobusu. Da bi se prenijela, kontakt sa zaraženim predmetom mora biti duži – objasnila je Slavica Jović.
Posljednje istraživanje je pokazalo da svaka četvrta odrasla osoba ne pere redovno ruke po ulasku u kuću, prije jela i poslije upotrebe toaleta, a skoro svaki drugi se ne tušira više od tri puta nedjeljno, dok samo 41 odsto više od jednom dnevno pere zube. Stanovnici boljeg materijalnog stanja češće primjenjuju istraživane higijenske postupke, a žene su revnosnije u održavanju higijene nego muškarci.
(Vakat.ba/Novosti)
