Kritički pogledi u kritično vrijeme
IslamBosna.ba – Da li dovoljno kritički gledamo na izvore različitih vijesti koje svakodnevno dopiru do nas?
“Sav razdor na ovome svijetu nastaje zbog troje ljudi: onoga koji vijesti čita (spikera), onoga koji traži vijesti, i onoga koji vijesti sluša.” Ovo je citirao Imam El-Ghazali, neka Allah dž.š. ima milosti prema njegovoj duši i neka posveti njegovu tajnu, u svojoj knjizi ‘Tibr al-Masbuk’, koja je samo jednim dijelom njegov rad. On je ovo citirao iz izjave Ibn Qasim el-Hakima. Kada sam prvi put ovo pročitao, duboko sam bio pogođen njegovom izjavom. Što sam više razmišljao, to mi je postajala sve više smislena.
Nedavno, Šejh Abdallah bin Bayyah je ukazao na pogrešku u fetvi Ibn Tajmije, štamparsku pogrešku koja je nastala prije stotina godina, a koja je ostala u skoro svakom štampanom primjerku od tada. Jedan dio je citiran u knjizi Ibn Mufliha, neposrednog studenta imama. Nakon što je čuo za ovo, Imam Raisuni, morokanski Usuli učenjak je rekao: “Nakon ovoga, moramo biti skeptični po pitanju bilo kog izdanja koje nije kritično i nije iz poznatog izvora.”
Ovo je dobar savjet, posebno iz razloga što živimo u vrijeme previše informacija koje se prebrzo prenose preko Dromosphere (Dromosphere – privremeni kolaps dimezije, ‘trenutno vrijeme’). Nažalost, standard novinarstva je propao u pružanju bilo kakve garancije da će vijesti izvještavati istinito. Slični standardi sad prolaze prečesto u akademijama s glupim citatima, plagijatima i s krivotvorenim eksperimentima, dajuću novo značenje akademskim titulama kao ‘Doktor’, ‘onaj koji krivotvori’ ili petlja s nečim. Tako da moramo preispitivati ono što čujemo i čitamo i vidimo, i moramo kritički razmatrati izvore.
Jedan od fundamentalnih učenja islama je biti izuzetno oprezan kad su u pitanju izvori. Naši učenjaci su razvili najsofisticiraniji proces provjeravanja vjerodostojnosti izjava i sačinili osnovno pravilo: Teret izvora je na onome ko navodi citat, a teret dokaza je na onome ko izvodi tvrdnju. Drugim riječima, svaka izjava koja pripisuje riječi drugoj osobi mora imati jasan dokaz da su riječi zaista od te osobe; drugo, bilo koja tvrdnja mora biti potkrijepljena jasnim argumentom ili, u slučaju islama, s jasnim tekstom iz objave koji podržava tvrdnju. Osoba mora uvijek biti spremna i sposobna da dostavi izvore svojih tvrdnji i da podrži svoje tvrdnje sa jasnim argumentima. Ukoliko neko nije u stanju da to uradi, citat se mora ukloniti i tvrdnja treba biti odbačena. Nije prihvatljivo da se javno iznosi citat ili tvrdnja ukoliko neko ne može da dokaže njenu autentičnost.
Čak i ljubav ima svoje dokaze, rekao je pjesnik,
“Tvrdiš da voliš Boga, a nepokoran si Bogu
To je bizaran način rasuđivanja
Sigurno, ljubavnik, ukoliko je njegova ljubav istinita,
Je najpokorniji onome koga voli.”
***** ***** *****
Dokaz ljubavi je želja da se udovolji voljenom. U vrijeme interneta, vijesti i informacije postavljene na internetu ili odaslane globalno dostižu i najudaljenija mjesta gotovo odmah. I ako informacija nije istinita, gotovo je nemoguće ispraviti je na svim mjestima koje je dosegla. Na početku prošle godine, kada je režim Hosnija Mubaraka padao u Egiptu, gotovo sve glavne novinske organizacije, uključujući CNN, BBC, glavne britanske i američke novine, svi su izvještavali da je on ukrao svojoj zemlji 70 milijardi dolara. Ova brojka se kao vatra proširila internetom i bila je uvećana širom muslimanskog svijeta. Na kraju, kasniji izvještaji su tu brojku stavili bliže nekoliko miliona ili stotina miliona. Milijarda je hiljadu miliona. Stotine miliona, iako mnogo, je daleko od 70 hiljada miliona. Onda šta je istina? Ko zna, i to i jeste poenta. Muslimani su nekada brzopleti u odbacivanju naših učenja i principa, obično kada su suočeni s “informacijom” koja nam se sviđa. U jednu ruku, mnogi ne vjeruju vijestima, tvrdeći da su pristrasne i kospirativne, itd. S druge strane, mnogi citiraju BBC ili CNN kao da je Sahih hadis, specijalno ako podržava ono što želimo da poentiramo.
U decembru, čuli smo da je napad autobombom usmrtio 44 civila u Damasku. Izvještaji novinskih agencija su govorili da je ovo najvjerovatnije čin opozicije Sirijske vlade, što je bez pogovora na svijetu najpodlije i neetičko. Vlada je izjavila da je to djelo islamista. Velika babaroga zapada je došla na istok. Dok je Bin Laden mrtav, izgleda da je njegova velika međunarodna mreža bombaša, koji koriste cipele i donji veš, i dalje sposobna da izvede ekstremno sofisticirane šeme u najkontroliranijem gradu na svijetu. Ja ne znam ko stoji iza bombaškog napada , ali mi je teško povjerovati u bilo koju zvaničnu izjavu sirijske vlade. Nije vjerodostojan izvor. A što se tiče činjenice da su počinioci muslimani, treba imati na umu da islamski sveti zakon zabranjuje samoubistvo kao i ubistvo, najvjerovatnije s vječnim prokletstvom.
***** ***** *****
Naš izazov, u ovome vremenu preopterećenja informacijama, je kako biti informisan bez napuštanja principa i učenja islama, koji zahtjevaju stiktna pravila za utvrđivanje tačnosti. Moramo naučiti da ispitujemo i istražujemo ono što čujemo i čitamo, i da neprosljeđujemo svašta osim ako ne znamo da je izvor vjerodostojan. Mislim da trebamo vijesti brzo isto kao što imamo brzu hranu.. “Ako niste pažljivi,” rekao je Malkolm X, “novine će vas navesti da mrzite ljude koji su potlačeni i da volite one koji ih ugnjetavaju.” Henry David Thoreau, inspirativni um koji stoji iza pokreta ‘Okupirajmo Wall Street’, je rekao, “Nemojte čitati ‘Times’ . Čitajte Životne istine.” U Kur’anu se kaže, “O čemu oni pitaju? O velikoj vijesti! O kojoj oni različita mišljenja imaju…” (An-Naba 1-3).
Mutannabi, arapski pjesnik iz 10 stoljeća, čije ime dolazi iz riječi “vijesti” i može značiti ‘prognozer’, napisao je u pjesmi,
“Ljudi se razilaze do te mjere da se slažu u ničemu,
Osim smrti, a čak se i oko toga razilaze.
Neki kažu da duša odlazi nakon smrti tijela
Dok drugi tvrde da duša, zajedno sa tijelom umire.”
Ja vjerujem da sve što mi čujemo, vidimo i čitamo, čak i iz naše tradicije, sa iznimkom teksta iz Kur’ana i rigorozno potvrđenih hadisa, mora da se sagleda kritički. Ali stvarna kriza je da je malo nas to uradilo ili je malo nas kojima je pružena edukacija da razvijemo čvrsto oko za kritiku. Da ponovo citiram Mutanabbija:
“Koliko mnogo onih koji traže greške u tuđim riječima
Samo otkrivaju svoje neispravno razumijevanje”
Naučiti čitati je teže nego što se uči ili je prirodno stečeno u ranom obrazovanju. Čitanje uključuje pomiriti se s piscem, to jest razumijeti njegove riječi. To uključuje poznavanje onoga što je navedeno u logici kao logička greška (logička greška je mana u strukturi argumenta koja čini argument neispravnim). One se pojavljuju u modernoj misli obilnije nego korov u pustoši. Kritički pogledi trebaju prefinjene umove, a mjesto gdje se stvaraju prefinjeni umovi su škole. Ali naše škole su iznevjerile većinu nas, i rapidan pad i propadajuće stanje naše popularne kulture je savršen dokaz. Više prefinjenih umova bi zahtjevalo prefinjenije užitke, kada je zadovoljstvo i spokoj u pitanju, ali više prefinjenih umova bi željelo da provodi svoje dragocijeno vrijeme brinući se o stvarima koje su iznad stalne zabave. (Za žedne, preporučio bih čitanje Tolstojeva majstorskog eseja “Šta je umjetnost.”)
Autor: Hamza Yusuf
Izvor: sandala.org
Prevod i obrada: Islambosna.ba