Islamska zajednica neće biti inkvizicija, ali ni prostor za ekstreme
Mislim da su uz sva iskušenja, možda i nesnalaženja u nekim trenucima, Bošnjaci i IZ pokazali da je tradicionalna interpretacija islama na ovim prostorima duboko ukorijenjena.
• Još je sedmica do Sabora IZ-a BiH: s kakvim programom istupate kao kandidat za reisa?
– Kao kandidat, pobrinuo sam se da javnost, a ne samo članovi Sabora i izbornog tijela, blagovremeno bude upoznata sa sadržajem mog programa na čijoj realizaciji ću raditi kada, ako Bog da, budem izabran na tu časnu poziciju. Program je napisan uz konsultacije sa brojnim istaknutim članovima zajednice iz reda uleme, ali i onih koji to nisu i na osnovu mog dugogodišnjeg iskustva stečenog radom na različitim pozicijama u IZ-u od časne pozicije imama pa sve do pozicije travničkog muftije, organizatora Ajvatovice i odlaska na hadž.
U tom programu, koji bi nakon izbora trebao usvojiti i doraditi Sabor, ja predlažem novi koncept rada Rijaseta i IZ-a, uopće. To je plan koji podrazumijeva viziju razvoja Islamske zajednice, strateško planiranje, reformu i rekonstrukciju postojećih struktura, nadogradnju na sve ono što je do sada dobro urađeno i ispravljanje nekih propusta koje smo u svom djelovanju u različitim segmentima vjerskog i društvenog života primijetili. Prije svega, novi program rada koji predlažem našoj zajednici vjerujućih podrazumijeva javnost i transparentnost u radu, njegovo planiranje, praćenje i realizaciju. Kao glavnu poruku djelovanja IZ-a u idućem periodu predlažem insistiranje na duhovnoj misiji i moralnom poslanju, kao aksiomima ukupnog angažmana Islamske zajednice u društvu. Pod insistiranjem na javnom djelovanju podrazumijevam i iskazivanje odgovornosti u radu, poštovanje javnosti i otvorenost u obavljanju poslova od javnog interesa.
U programu ja i svi oni koji će na njegovoj realizaciji raditi predlažem i afirmaciju principa solidarnosti u zajedništvu i ravnopravne podjele dobara, naglašavajući da bi se centralizacijom materijalnih dobara IZ-a (članarine) postigla njihova pravednija podjela. Tu je i ideja formiranja fonda solidarnosti kojim bi se pomogao rad Zajednice i imama u povratničkim džematima i medžlisima. Svi oni koji su imali ili će imati priliku da pročitaju program znaju da on sadrži brojne konkretne mjere kroz koje bi se ova vizija trebala realizovati i koje bi trebale popraviti trenutno stanje u brojnim institucijama i organima IZ-a. Tako, naprimjer, predlažemo reorganizaciju službi Rijaseta sa posebnim akcentom na reformu odgojno-obrazovnog sistema i transformisanje vjersko-prosvjetne službe u Muftijstvo za odgoj i obrazovanje. Predlažemo i veću podršku u radu Uredu za hadž i umru, Uredu za zekat, Vakufskoj direkciji, Uredu za dijasporu, medžlisima, džematima, glavnim imamima, predsjednicima medžlisa i udruženju Ilmijje.
• Nekoliko je stvari koje vjernici zamjeraju IZ-u: zapošljavanje po rodbinskim vezama, prijateljstvima i poznanstvima, nesposobnost vođa, loša organizacija, da ne spominjem sumnje za zloupotrebe. Jasno je da Islamska zajednica, kao i svaki musliman, treba biti uzor, a ne izvor sumnji: imate li načina, sposobnosti i želje da vratite ugled IZ-u i stanete na put nemoralnim radnjama?
– Islamska zajednica u BiH ima svoje slabosti, ali ne mislim da je situacija tako alarmantna. Islamska zajednica dijeli brojne bolesti koje su zahvatile naš narod i naše društvo jer je dio njega. To je nikako ne amnestira odgovornosti i slažem se da Islamska zajednica treba biti uzor i da se ona u svom radu i djelovanju mora najdosljednije pridržavati islamskog učenja i visokih moralnih normi. Na to nas poziva i Kur’an časni koji nas opominje da “ne pozivamo druge na dobro, a sebe zaboravljamo”.
Ono što ja mogu obećati svim muslimanima koji IZ doživljavaju kako svoju zajednicu, jeste da ćemo prednost davati sposobnim, a ne podobnim, jer je to kur’anski princip na kojem je tradicionalna ulema insisitirala u šerijatskom argumentiranju pravila prilikom imenovanja na javnu poziciju. Mislim da je najbolji način da se izliječimo od eventualnih slučajeva nepotizma i drugih zloupotreba unutar IZ-a, upravo jačanje njegovih institucija i insistiranje na javnosti i transparentnosti što je jedan od osnovnih postulata novog kursa kojim želim da krene Rijaset i IZ u godinama koje su pred nama.
• Jedno od pitanja o kojima IZ nikada, barem se ja ne sjećam, nije zauzeo jasan stav je odnos prema vehabijama. Hoće li IZ konačno reći šta zaista misli o tome?
– Ne znam šta tačno podrazumijevate pod vehabizmom, ali vam sa sigurnošću mogu reći da u IZ-u kako ga ja vidim neće biti prostora za bilo kakve ekstremne, radikalne, a da i ne govorim o militantnim ideologijama. Svaki oblik vjerskog ekstremizma, ili pretjerivanja u vjeri, tj. guluva, kako su ga nazivali klasični autoriteti islama i kako ga naziva i sam Kur’an, stran je tradicionalnom islamskom mišljenju i praksi u Bosni.
Jačanje radikalnih ideologija je trend koji je zahvatio “globalno selo” i Bosna i Hercegovina u tom smislu nije izuzetak. Vidimo da se vjerski ekstremizam ne može vezivati samo za islam i muslimane i mislim da za to imamo dovoljno dokaza od Norveške do Burme. Mislim da su uz sva iskušenja, možda i nesnalaženja u nekim trenucima, Bošnjaci i IZ pokazali da je tradicionalna interpretacija islama na ovim prostorima duboko ukorijenjena u izvornom islamskom učenju i društvenom kontekstu u kojem muslimani žive i da je dovoljno vitalna da se odupre takvim nasrtajima na način života i praktikovanja vjere.
IZ će u mom mandatu biti svjestan opasnosti koje radikalizam sa sobom nosi i njemu će se kroz dosljednu interpretaciju islama i aktivni dijalog sa onima za koje se ustanovi da su se odmetnuli od džemata i zajednice vjernika, a uz koju su prema učenju plemenitog Poslanika na koje se pozivaju dužni stati, na svakom mjestu i u svakom trenutku suprotstavljati. Ono što IZ neće biti jeste inkvizicija koja će ljude progoniti i šikanirati samo zato što drugačije vjeruju ili razumijevaju neko od pravnih pitanja u vjeri sve dok je to u okvirima Šerijata i zakona koji vladaju u našoj domovini.
• Do sada se jasno osjetio uticaj politike u IZ-u, ali i angažman IZ-a u politici. Hoćete li, ukoliko postanete reis, nastaviti takvu praksu? Da li je moguće u BiH potpuno odvajanje vjere od politike?
– Mislim da moji dosadašnji angažman na poziciji muftije i način na koji sam istupao u javnosti najbolje govore kakav stav ću imati po tom pitanju. Ja sam i u programu rada najavio da ću kao reisul-ulema u skladu sa svojim zvanjem štititi državotvornost Bosne i Hercegovine, njene interese u svakoj prilici i kroz sve svoje aktivnosti u zemlji i inostranstvu. Radit ću na uspostavljanju institucionalnih odnosa između IZ-a i državnih institucija na svim nivoima vlasti. Odnosi između IZ-a i države se neće temeljiti na ličnim odnosima predstavnika Zajednice, ili bilo kojeg nivoa vlasti niti, pak, odnosima prema određenoj političkoj opciji, nego na institucionalnoj saradnji koja će se temeljiti na pravnoj legislativi usklađenoj sa evropskim standardima o uređenju odnosa između vjerskih zajednica i država uz pridržavanje svih međunarodnih normi poštivanja vjerskih prava i sloboda.
(OSLOBOđENJE)