Turski istraživači otkrili dosad nepoznate funkcije ljudskog mozga
Istraživači sa Univerziteta Bilkent tvrde da teorija prema kojoj lijeva strana mozga kontroliše desnu stranu tijela, a desna strana mozga lijevu stranu tijela, ne važi za svaku situaciju.
U eksperimentima u kojima se objekat pokazuje samo desnoj strani čovjeka, uočeno je da mozak taj objekat ne procesira samo lijevom hemisferom, već sa obje.
Tako je dokazano da obje hemisfere mozga rade istovremeno za obje strane čovjeka.
U eksperimentima je pokazano kako naš mozak razlikuje sjajne i mat objekte i napravljen je kompjuterski softver koji kopira ovo ponašanje mozga.
Službenik Centra za istraživanje magnetne rezonance (UMRAM) i profesor na Fakultetu elektrotehnike na Univerzitetu Bilkent prof. dr. Ergin Atalar, u izjavi za agenciju Anadolija, kazao je da su tokom eksperimenata otkrili osobine mozga koje dosad nauci nisu bile poznate.
Atalar je istakao da se godinama rade eksperimenti s ciljem da se sazna na koji tačno način mozak funkcionoše.
“Uradili smo eksperimente da otkrijemo kako mozak vidi, kako procesuira ono što oko vidi. Ima dosta teorija u vezi s ovom temom. Sa ovim eksperimentima smo dokazali šta fali dosadašnjim teorijama. Jer, prema većini teorija, imamo dvije hemisfere. Desna strana mozga kontroliše lijevu stranu tijela i obrnuto. Naprimjer, uperite pogled u jednu tačku i ono što se nalazi na lijevoj strani od te tačke očitava desna hemisfera mozga. Ali naš eksperiment je pokazao da se objekt s lijeve strane očitava u obje hemisfere”, rekao je Atalar.
Ističući da su rezultati njihovog istraživanja zaintrigirali mnoge istraživače u Turskoj i u inostranstvu, Atalar je rekao da su također analizirali kako mozak razlikuje sjajne i mat objekte.
On je kazao da je ovo istraživanje objavljeno u međunarodnom naučnom časopisu Pattern recognition, te dodao: “Pokazali smo kako mozak razlikuje dva objekta. Razvili smo program koji, poput ljudskog mozga, razlikuje mat i sjajne objekte. Dakle, imamo kompjuterski program koji na neki način oponaša mozak. Naravno, koristili smo vrlo komplikovane algoritme. Recimo, kada na fotoaparatu pritisnete neko dugme, ono može poznati i locirati lice, i svi fotoaparati to imaju. To je izum koji je napravljen na osnovu toga kako mozak vidi i locira lice. Tako, od sada, kada bude trebalo uočiti sjajan ili mat objekat, koristit će se naši algoritmi.”
(aacomtr)