Štete za poljoprivredu regije mjere se milijardama eura. Rijeke presušuju, a hidrelektrane rade s minimalnim kapacitetima. Najavljuje se i redukcija električne energije za domaćinstva. Intervencije službi hitne pomoći izuzetno su pojačane u svim gradovima regije, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja stanovništva izazvanog paklenim vrućinama.
Stručnjaci su jedinstveni u ocjeni da je ovo najgora suša u zadnjih 50 godina na Balkanu.
Najtopliji grad regije danas u 14 sati bio je Mostar sa 41 stepen. U Skoplju i Prištini je izmjereno 40 stepeni. U Beogradu, Sarajevu, Zagrebu i Podgorici temperatura je bila za nekoliko stepeni niža, ali su vrućine nesnosne kao i prethodnih dana. Već u jutarnjim satima temperaturte prelaze 35 stepeni Celzijusa.
Već treći mjesec nema kiše u većini dijelova zapadnog Balkana. Suša je nanijela nesagledive štete poljoprivrednicima koji od vlasti traže da proglase stanje elementarne nepogode i da im pomognu u saniranju posljedica ekstremnih vrućina. Najviše je pogođena Srbija gdje su štete od suše dostigle su iznos od skoro dvije milijarde eura.
Sekretar za poljoprivredu Vojvodine Goran Ješić zatražio je da se poljovrednici obeštete kako bi mogli preživjeti. Poljoprivredni stručnjaci u Srbiji objavili su da je suša najviše ugrozila prinose kukuruza i uljarica što će direktno utjecati na stočarski sektor, a samim tim i doći će i do povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda.
Štete za poljoprivredu u Bosni i Hercegovini mjere se stotinama miliona eura. Predstavnik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Sead Jelač izjavio je za agenciju Anadolija da je najviše stradao kukuruz, najvažnija ratarska kultura, koja ujedno zauzima i najviše zasijanih površina u BiH.
“Kukuruz je stradao prema procjenama od 40-80, posto zavisno od vrste zemljišta na kojem je ova kultura zasijana. Suša je nanijela štete i ostalim kulturama kao što je soja, a stradalo je i svo povrće koje nije u sistemu navodnjavanja u prvom redu krompir”, rekao je Jelač.
I on najavljuje porast cijena ključnih prehrambenih proizvoda jer suša ima globalni trend.
Cijena pšenice je od kraja maja na svjetskim berzama porasla i do 50 posto. Posljedice će se osjetiti i u stočarstvu zbog povećanja cijena kukuruza i zbog uništenja ispaše u pojedinim dijelovima zapadnog Balkana.
U gradu na jugoistoku BiH, Bileći, zbog suše je proglašeno stanje elementarne nepogode, jer nestaje vode za piće, a usjevi su uništeni.
Ništa bolja situacija nije ni u Hrvatskoj. Štete se već sada mjere stotinama miliona eura. Najteže je u Istri i Osječko – baranjskoj županiji, gdje su sušom uništene poljoprivredne kulture kukuruz, soja i šećerna repa. Zbog suše je smanjen dotok vode za piće. Istra, prema procjenama nadležnih, ima vode samo do 20. avgusta.
Suša je prepolovila poljoprivrednu proizvodnju Crne Gore, posebno krompira, žitarica i stočne hrane.
Požari su zahvatili šire područje Mostara i prijete da se prošire na ostatak Hercegovine. U akciju gašenja vatre uključene su sve raspoložive službe. I u Makedoniji su visoke temperature izazivale nove šumske požare. Na snazi je takozvani žuti stepen opasnosti od vrućina u većem dijelu zemlje, dok je na jugu proglašena narandžasta faza upozorenja, s obziroma na temperature od preko 40 stepeni. Sljedećih dana temperatura u južnim dijelovima Makedonije će porasti i do 43 stepena, najavljuju meteorolozi.
Vlasti su objavile da se moraju poduzeti mjere zaštite od visokih temperatura. U zoni “narandžaste grupe” starije osobe i trudnice neće ići na posao, a također su izdali zabrane rada na otvorenom u najtoplijim satima.
Požari koji su prethodno zahvatili Strumicu odnijeli su i četvrti život. Štete za makedonsku poljoprivredu su ogromne. ”Najveći problem je sa usjevom pšenice pa se pretpostavlja da će njegova cijena i dalje da raste”, rekao je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Makedonije Ljupčo Dimovski.
Kosovo je također suočeno sa nepodnošljivim temperaturama koje iznose preko 40 stepeni, a od poljoprivrednih kultura najviše je stradala pšenica .
Liječnici i dalje upozoravaju na mogućnost toplotnih udara i upozoravaju građane da izbjegavaju sunce od 10 do 17 sati, te da unose dovoljno tekućine u organizam.
(aacomtr)