Sadaka je dokaz vjere u Boga i budući svijet

Purdić je pojasnio da riječ sadak je izvorno arapska riječ koja se udomaćila i u našem jeziku. Riječ „sadakah“ u arapskom jeziku je izvedena iz riječi sidk što znači istina, istinitost, iskrenost i čvrstina. Udjeljivanje je nazvano sadakom jer čovjek udjeljivanjem praktično izražava čvrstu i iskrenu vjeru u Boga i budući svijet. Naime, onaj ko udjeljuje tj. daje sadaku on ne očekuje nikakvu protuuslugu od onog kome je dao sadaku, a dao ju je samo zbog toga što čvrsto vjeruje u Boga i nada se Njegovoj milosti i nagradi, te “ako ovako posmatramo sadaku onda potpuno možemo shvatiti riječi Muhammeda, a.s., u kojima on kaže: „Sadaka je dokaz.“ Dakle, sadaka je dokaz vjere u Boga i budući svijet”.

Purdić je rekao da postoje tri vrste sadake i to: dobrovoljna sadaka, sadekatul-fitr i zekat.

 

– Ove tri vrste udjeljivanja su različito i rangirane u islamu. Dobrovoljna, obična sadaka kako joj i samo ime kaže nije obavezna nego je prepušteno svakom pojedincu da je shodno svojoj volji i mogućnostima upražnjava. Ona se može davati tokom čitave godine, a „kada se spomene sadaka svi mi odmah pomislimo na udjeljivanje novca ili neke druge materijalne vrijednosti ali to je skučeno, reducirano značenje sadake“, rekao je.

 

U jednom hadisu Poslanik islama kaže da se i „osmjeh pri susretu s bratom smatra sadakom.“ Na osnovu ovog i drugih sličnih hadisa možemo zaključiti da sadaka ima široko zančenja i da bilo koji vid dobra kojeg čovjek učini prema bilo kome, pa čak i prema životinjama, a pogotovu prema ljudskim bićima, smatra se sadakom/udjeljivanjem tj. dobrim djelom.

 

Nasuprot ove dobrovoljne sadake koja ima široko značenje i primjenu jer obuhvata materijalno i ne materijalno udjeljivanje, postoje i sadekatul-fitr i zekat, koje su obavezne i zato postoje detaljni propisi koji ih regulišu.

 

– Ove obavezne sadake imaju primarno socijalnu inteciju i pomoću njih se značajno smanjuje razlika između bogatih i siromašnih i jačaju bratske veze među muslimanima. To je ono što je očito i što se odmah primjeti ali ovom prilikom želimo naglasiti da izdvajanje zekata i sadekatul-fitra isto tako donosi koristi onome ko ih izdvaja kao i onome ko ih uzima, rekao je Purdić.

 

Pojasnio je da sama riječ zekat u arapskom jeziku znači rast i čistoća i upravo se to i postiže izdavajnejm zekata i sadekatul fitra. To čišenje je višestruko jer izdvajanjem zekata vjernik čisti sebe od grijeha, čisti svoju dušu od škrtosti, imovinu od harama i čisti dušu siromaha od zavisti i mržnje prema bogatima.

 

Govoreći o zekatu Muhamed, a.s., je između ostalog rekao: „Osigurajte svoju imovinu zekatom.“ , a u drugom hadisu Allahov Poslanik se zakleo da „Imetak čovjeka neće biti umanjen sadakom.“

 

Na pitanje kada se izdvajaju zekat i sadekatul-fitr, Purdić je rekao da se zekat se izdvaja jednom godišnje i to se može učini u bilo koje doba godine, a sadekatul-fitr, ili kod našeg naroda poznata kao vitre, je u stvari predbajramska sadaka (kako bi se u slobodnijem prijevodu mogao prevesti termin sadekatul-fitr) i ona se izdvaja samo tokom ramazana.

 

Zekat izdvaju bogati muslimani, a bogatim se smatra onaj ko posjeduje nisab. Nisab je određena vrijednost ili količina imovine koju treba posjedovati tokom cijele godine dana da bi podlijegala obavezi zekata.

 

– Ovdje ćemo spomenuti samo nisab za novac i njegove ekvivalente jer je to najzastupljenija vrsta imovine kod naših ljudi, a o drugim vrstama imovine kao što su poljoprivredni proizvodi, stoka i dr. nećemo govoriti. Nisab za ovu godinu iznosi 7.371,00 KM. Što znači ko ima manji iznos nije dužan dati zekat. Isto tako ako neko trenutno ima ovaj ili veći iznos ali taj iznos nije imao tokom cijele godine, također, nije dužan sada dati zekat nego će ga izdvojiti kada mu taj iznos pregodini kod njega, rekao je Purdić.

 

Naglasio je da se u ovaj iznos ne računaju osnovne životne potrebe, kao što su hrana, odjeća, kuća, stan, prijevozno sredstvo, osnovna sredstva za poslovanje i troškovi vezani za pobrojano.

 

Za razliku od zekata „nisab“ kod sadekatul-fitra je znatno manji, pa onaj ko ima dnevnu prehranu za sebe i svoju porodicu treba dati sadekatul-fitr. Što znači da je većina nas dužna dati sadekatul-fitr.

 

– Kod zekata na novac i njegove ekvivalente daje se 2,5 posto od ukupnog iznosa imovine. Kada je u pitanju sadekatul-fitr daje se vrijednost jednodnevne ishrane tako da iznos sadekatul-fitra zavisi od standarda osobe koja je daje.

 

Rijaset islamske zajednice Bosne i Hercegovine je utvrdio tri kategorije i to od: 7 KM, 10 KM i 20 KM. Hranitelj porodice daje sadekatul-fitr za sve članove porodice, „iako je primarni cilj sadekatul-fitra da očisti naš post od eventualni nedostataka, vitre se daju i za one osobe koje nisu postile kao što su bolesnici, starci ili malodobna djeca“.

Na pitanje kome se daje zekat, Purdić je rekao da su Kur’anskim tekstom određene kategorije korisnika zekata (Et-Tevba, 60),

 

– U Bosni i Hercegovini se već dugi niz godina organizovano institucionalno prikuplja zekat u zajednički fond Bejtul-mal, iz kojeg se finansiraju te predviđene kategorije, a prema prioreitetima koje određuje aktuelna islamska uprava. S obzirom da su korisnici sadekatul-fitra iste kategorije kao i korisnici zekata pa se i na sadekatul-fitre, analogno zekatu, primjenjuje isti propis o načinu ukupljanja i raspodjeli, rekao je u razgovoru za Fenu Ahmed ef. Purdić.

 

Na kraju razgovora Purdić je naglasio da je organizovano i institucionalno prikupljanje i distribucija sredstava zekata bila praksa Allahova Poslanika Muhammeda, a.s.

 

(FENA)