Džamija u nekadašnjoj bizantskoj tamnici

Podrum poznatiji kao Kastellion, koji su u vrijeme Emevija Bizantijci koristili i kao tamnicu za zarobljenike koji su pokušavali osvojiti Istnabul, već 287 godina koristi se kao džamija.

Prema podacima do kojih je došao novinar agencije Anadolija, nekada se smatralo da je sadašnja džamija bila mjesto za molitvu u vrijeme bizantijskog imparatora Tiberiusa.

Prema nekim predajama, kada je arapska vojska 714. godine došla da osvoji grad, mrtve su sahranjivali u prostorijama tadašnje tamnice.

Prema jednom izvoru, po povratku arapske vojske u Damask, neke privatne stvari su ostavljali u prostorije tamnice te je neprijateljska vojska pucala u vrata tamnice. Stoga se pretpostavlja da naziv tamnice “izrešetani podrum” potječe nakon ovog događaja.

Tamnica poznatija i kao “izrešetani podrum” od 1725. godine počela se koristiti kao džamija na prijedlog paše Sadrazam Mustafe Bahrija.

Unutar džamije danas poznate kao Podzemna džamija, nalaze se i prostorije koje su nekada kao odvojenu rezidenciju koristili Amr bin As, Vehb bin Huseyre i Sufyan ibn-i Uyeyne, koji su za vrijeme osvajanja Istanbula bili zarobljeni i bačeni u tamnicu.

Sunčeva svjetlost u prostorije džamije ulazi samo kroz nekoliko malih prozora. Džamija obuhvata prostor od dvije hiljade 100 metara kvadratnih, i stoji na 54 velika kamena stuba.

U izjavi za AA, imam Podzemne džamije Umut Aydin ističe da postoje prostorije u kojima su nekada bile rezidencije poznatih vođa, te da su danas prostorije džamije poznato turističko mjesto.

“Našu džamiju posjećuju turisti iz Engleske, Kanade, Njemačke i drugih zemalja. Džamija je uvijek uspunjena posjetiocima. Čak nam kolektivno dolaze i velike grupe posjetilac iz svih gradova Anadolije. Ponekad iftare u blizini džamije”, objasnio je imam džamije.

Podzemna džamija se nalazi u predgrađu Beyoglu Karakoy u Istanbulu i odavno je postala mjesto koje privlači veliki broj posjetilaca i muslimanskih vjernika.

(aacomtr)