Duljko Hasić, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže da su opravdane bojazni da će doći do povećanja cijena, prvenstveno životnih namirnica, jer su klimatske nepogode zadesile gotovo čitav svijet.
“Očekuju se drastično manji prinosi u oblasti poljoprivrede i proizvodnje električne energije. Već imamo najave da je došlo do smanjenja proizvodnje u oblasti stočne hrane što će neminovno izazvati poskupljenje, odnosno pad količine indirektne i direktne prozivodnje mlijeka. U tom slučaju ćemo imati manje robe na tržištu, a potražnja će se povećati i rast cijena je neminovan”, ocjenjuje Hasić.
Hasić ističe da će povećanje cijena hrane zahvatiti čitavu regiju.
“Ali, s obzirom na to da je BiH uvozno ovisna zemlja, pogotovo u oblasti hrane, i svega 25 posto svojih potreba zadovoljava iz sopstvenih izvora, neminovno je da će nadomještaje ovih roba doći iz inostranstva, a pogotovo iz zemalja okruženja”, rekao je Hasić.
On ističe da će, zbog suše koja je trajala skoro 50 dana, biti proizvedeno manje električne energije, što će dati dodatni impuls za poskupljenje cijena ostalih životnih namirnica. Hasić napominje da država mora pokušati riješiti ove probleme što hitnije kako se ne bi suočili sa najgorom mogućom situacijom vezano za robne rezerve i kako ne bismo tražili spas kada na tržištu bude malo roba, a cijene budu enormno visoke.
“Stočna hrana od aprila je poskupila za 50 posto, što se najviše prelama preko leđa krajnjeg potrošača, koji, realno, ne mogu očekivati mnogo od vlasti”, ocjenjuje Hasić.
Suša nije problem samo Balkana
Kako je desetkovan prinos u oblasti proizvodnje voća i povrća, ali i pšenice, neminovno je da će doći do povećanja cijena mlijeka, mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina.
“Pekari su već najavili povećanje cijena hljeba krajem ljeta”, napominje Hasić.
Direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede iz Beograda Drago Cvijanović ističe da će sigurno doći do velikog poskupljenja cijena ako države u okruženju ne budu intervenisale na vrijeme iz robnih rezervi i ukoliko ne budu izbalansirale svoje proizvode, a posebno kada su u pitanju brašno, mlijeko, hljeb, mesni prizvodi, ulje itd.
“Neminovno je povećanje cijena, jer nisu problem suša i visoke temperature samo kod nas na Balkanu. U Americi i ostalim djelovima svijeta situacija je katastrofalna, a posebno je ugrožena prizvodnja kukuruza, a to je osnovna namirnica ne samo za obične građane nego i za stočni sektor”, napominje Cvijanović.
Poznato je da su Crna Gora, BiH i Makedonija deficitarne u nekim proizvodima i obično im Hrvatska i Srbija pomažu u kriznim trenucima.
Cvijanović poručuje da Hrvatska i Srbija imaju značajne robne zalihe pšenice i kukuruza što će donekle pomoći ublažavanju moguće krize u sektoru poljoprivrednih proizvoda u zemljama okruženja.
Cvijanović napominje da bi regionalna saradnja mogla biti ključna.
“Mislim da je pravi pristup da se zemlje okruženja još povežu i, kada dođe do obimnih prinosa, da se organizuje plansko otkupljivanje, a roba stavi u rezerve svih država tako da se može adkevatno intervenisati u slučaju potrebe”, ocjenjuje Cvijanović.
Regionalna saradnja može ublažiti krizu
Predstojnik Zavoda za poljoprivrednu proizvodnju i hranu unutar Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo dr. sc. Ante Biško također je u izjavi za agenciju Anadolija najavio poskupljenje proizvoda, a posebno onih sezonskih koji se nude iz prve ruke i nisu podložni preradi.
“Poskupljenje cijena će najviše ovisiti o regiji i o vrstama prozivoda koji su najviše pogođeni sušama i visokim temperaturama. Regionalna saradnja u određenoj mjeri može doprinijeti ublažavanju nastale krize. Ali, zbog usitnjene i atomizirane proizvodnje u zemljama regije, teško je okupiti sve subjekte u toj priči”, kaže Biško.
On napominje da je regionalna saradnja najlakša kod žitarica, jer je kod ovih roba lakše intervenirati i naći zajednički stav nego kod nekih sezonskih proizvoda koji su podložniji i dnevnim ponudama i potražnji.
Također, predsjednik Udruženja poljoprivrednika i stočara RS-a Vladimir Usorac ocijenio je da će se još jedna teška godina za poljoprivredne proizvođače odraziti na nestabilno snadbijevanje hranom, posebno žitaricama i mesom, a šteta ratara mogla bi dostići i visinu godišnjeg budžeta Republike Srpske i mjeri se milijardom maraka.
Evgenije Žolkević, predsjednik Upravnog odbora Društva pčelara Kantona Sarajevo tvrdi kako neće doći do drastičnih povećanja cijena meda, iako su suše i požari negativno utjecali na proizvodnju. Med će poskupjeti, ali ne drastično, tvrdi Žolkević.
“Sigurno je da će biti manji prinosi, ali neće doći do drastičnog povećanja cijene meda”, kaže Žolkević.
(aacomtr)