Policajci koji su ubijali i mučili
Mnogi policijski službenici i pripadnici MUP-a Republike Srpske u godinama agresije na BiH okrvavili su ruke. Umjesto da štite sigurnost ljudi i njihove imovine, što je osnovna zadaća policajca svugdje u svijetu, svjedoci smo, na osnovu mnogobrojnih sudskih procesa, da se bivšim policajcima srpske nacionalnosti sudi zato što su učestvovali u genocidu i zločinima protiv čovječnosti nad Bošnjacima i Hrvatima od 1992. do 1995. godine.
Autor Avdo HUSEINOVIĆ
Pred Tribunalom u Hagu završen je sudski proces i uskoro se očekuje presuda protiv Miće Stanišića, prvog ministra MUP-a RS. Stanišić je optužen da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu komandovanjem i upravljanjem pripadnicima i saradnicima MUP-a RS, koji su učestvovali u izvršenju krivičnih djela te ohrabrivanjem i omogućavanjem vršenja zločina nad Bošnjacima, bosanskim Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom.
Pustošenje gradova
Stojan Župljanin, bivši načelnik Centra službi bezbjednosti u Banjoj Luci, optužen je za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja za udruženi zločinački poduhvat, zatim za progone, istrebljenje i ubistvo, za mučenje, okrutno postupanje i nehumana djela, te deportacije i bezobzirno razaranje i pustošenje gradova i sela na teritoriju Banje Luke, Bosanske Krupe, Bosanskog Novog, Bosanskog Petrovca, Čelinca, Donjeg Vakufa, Ključa, Kotor-Varoši, Prijedora, Prnjavora, Sanskog Mosta, Šipova i Teslića. Od objavljivanja optužnice, 13. jula 2001. godine, Župljanin je bio u bijegu.
Uhapšen je nakon sedam godina skrivanja, 11. juna 2008. u Pančevu, pod lažnim imenom Branislav Vukadin. Za učešće u srebreničkom genocidu u julu 1995. do sada su procesuirani: Ljubomir Borovčanin, zamjenik komandanta Specijalne brigade MUP-a RS, osuđen 10. juna 2010. u Hagu na 17 godina zatvora, Duško Jević Staljin, komandant Centra za obuku s Jahorine pri Specijalnog brigadi MUP-a RS, osuđen je prvostepeno pred Sudom BiH 25. maja 2012. na 35, a Mendeljev Đurić Mane, komandir Prve čete pri ovoj jedinici, na 30 godina zatvora.
Za strijeljanja srebreničkih Bošnjaka u Zemljoradničkoj zadruzi Kravica 13. jula 1995., presudom od 9. septembra 2009. Apelaciono vijeće Odjela I Suda BiH za ratne zločine osudilo je Milenka Trifunovića, komandira Trećeg voda Specijalne policije Skelani, na 33 godine zatvora, Branu Džinića zvanog Čupo, pripadnika Specijalne policije Drugog odreda u Šekovićima, i Aleksandra Radovanovića Acu, pripadnika Trećeg voda Specijalne policije Skelani na 32, Slobodana Jakovljevića zvanog Boban i Branislava Medana zvanog Bane na 28 godina zatvora.
Strijeljanja u Kravici
Za strijeljanja u Kravici osuđeni su i sljedeći pripadnici MUP-a RS: Petar Mitrović, kao bivši pripadnik Drugog odreda Specijalne policije iz Šekovića, 27. oktobra 2010. na 28 godina zatvora, Željko Ivanović Arkan i Dragan Crnogorac na 13 godina i Radomir Vuković početkom ove godine na 31. godinu zatvora.
Milisav Gavrić, bivši komandir Stanice javne bezbjednosti u Srebrenici, krije se u Loznici i trenutno je jedna od najtraženijih osoba kada su u pitanju ratni zločini u BiH. Policajac iz Višegrada Sredoje Lukić nepravosnažno je pred Tribunalom u Hagu osuđen na 30 godina zatvora, a kao glavni naredbodavac višegradskih zločina spominje se bivši načelnik policije Risto Perišić, koji se krije na Zlatiboru.
Policijska stanica Višegrad bila je mučilište i posljednja životna stanica mnogih Bošnjaka ovog bisera na Drini. Beogradski fotograf Milan Timotić snimio je 9. juna 1992. mučenje Jasmina (Hamdije) Hodžića u višegradskoj Policijskoj stanici. Posmrtni ostaci Hodžića ekshumirani su iz jezera Perućac u rejonu Slapa kod Žepe. Za zločine u Višegradu 16-godišnju zatvorsku kaznu u Foči izdržava i bivši višegradski policajac Željko Lelek.
Pred Sudom BiH u toku su procesi za ratne zločine Goranu Sariću, bivšem komandantu Specijalne jedinice MUP-a RS, osumnjičenom za zločine u sarajevskom naselju Nahorevo, Miloradu Živkoviću, zloglasnom načelniku Stanice javne bezbjednosti u Čajniču, i Vinku Kondiću, bivšem načelniku Stanice javne bezbjednosti Ključ, za zločine nad Bošnjacima na području Ključa u periodu od maja do kraja 1992. godine.
Očekuje se početak suđenja Branislavu Vlači, bivšem upravniku vogošćanskih logora smrti. Pod sumnjom da je počinio ratni zločin u Bratuncu 1992., 25. juna ove godine uhapšen je Savo Babić, nekadašnji komandir policije u Bratuncu. Gurajući živi štit sastavljen od Bošnjaka, logoraša iz Vogošće, 18. septembra 1992. u napadu na položaje Armije RBiH na kotu Orlić na Žuči, poginuo je vogošćanski policajac Radenko Krčo, poznat po svojoj okrutnosti prema logorašima.
Jedan od kreatora i predvodnika zločina nad Bošnjacima Prijedora bio je Simo Drljača, načelnik prijedorske policije. Ubijen je 10. jula 1997. na jezeru Gradina kod Omarske, u akciji SFOR-a izvedenoj pod kodnim nazivom “Tango”, prilikom pokušaja hapšenja i odvođenja u Hag. Volio je, kažu u Prijedoru, reći kako neće živ u Hag. Ipak, zločinac je završio na mjestu zločina. Ubijen je u neposrednoj blizini logora Omarska u koji je poslao na hiljade prijedorskih Bošnjaka, odakle se nikada nisu vratili.
Korićanske stijene
U zločinima u Prijedoru posebno su se isticali bivši policajci. Policajac Željko Meakić, bivši upravnik logora Omarska, osuđen je na 21 godinu, a Miroslav Kvočka u Hagu je osuđen na sedam godina zatvora. Pripadnici Policijske stanice Prijedor izveli su 21. avgusta 1992. jedan od najbrutalnijih zločina tokom posljednje agresije na BiH, ubistva oko 200 prijedorskih Bošnjaka na Korićanskim stijenama.
Apelaciono vijeće Suda BiH, Krstu Savića, bivšeg načelnika Centra službi bezbjednosti (CSB) Trebinje, u čijoj nadležnosti su bile stanice javne bezbjednosti Gacko, Bileća, Nevesinje i Kalinovik, za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu i zločinima počinjenim 1992. na području ovih općina 11. aprila 2011. osudilo je na 17 godina zatvora.
Milko Mučibabić, bivši pripadnik Stanice javne bezbjednosti Nevesinje, u martu 2009. godine nepravomoćno je osuđen na pet godina i tri mjeseca zatvora zbog zločina počinjenih tokom 1992. u Nevesinju. Umro je u januaru 2011.
Bijeljina je mjesto gdje se pripadnici MUP-a dovode u vezu s mnogim nekažnjenim ubistvima Bošnjaka, posebno se to odnosi na krvavi put Specijalne jedinice MUP-a “Pahuljice”, koja je masakrirala djecu na Drini u Balatunu.
Prilikom pokušaja hapšenja od francuskih vojnika SFOR-a, na putu između Ustiprače i Čajniča, 9. januara 1999. ubijen je Dragan Gagović, ratni načelnik Stanice javne bezbjednosti Foča.
Također, i imena Miće Orlovića, komandira policije u Miljevini, Marinka Vidovića, bivšeg policajca iz Ilijaša, Milenka Karišika, prvog komandanta Specijalne jedinice i bivšeg ministra MUP-a RS, Luke Bogdanovića, komandira policije u Bratuncu, Marinka Vasilića, prvog čovjeka policije u Zvorniku, Boška Govedarice, načelnika Stanice javne bezbjednosti Kalinovik, po zlu će biti urezana u memoriju Bošnjaka i Hrvata.
Samoubistvo monstruma
Stevan Todorović Stiv, bivši načelnik policije Bosanskog Šamca, pred Tribunalom u Hagu osuđen je na 10 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti u Bosanskom Šamcu. Po puštanju iz španskog zatvora, izvršio je samoubistvo u svojoj kući u selu Donja Slatina kod Bosanskog Šamca u avgustu 2006. godine, tako što je sebi pucao u glavu. Prije samoubistva žalio se da ne može naći posao, da ga ljudi nazivaju monstrumom, te da ne može da prehranjuje majku i sebe.
Pismo pokajnika
Predrag Bastah Car, pravomoćno osuđeni vlasenički ratni zločinac na 22 godine robije, uputio je pismo pokajnika iz fočanskog zatvora. U pismu kao najodgovorniju osobu za ratne zločine u Vlasenici proziva ratnog komandira vlaseničke policije Radenka Stanića, koji danas obavlja funkciju pomoćnika ministra sigurnosti BiH.
(bhportalba)
