Izbori u LIbiji nakon decenija Gadafijeve diktature

Libijci su pozvani da izaberu 200 članova skupštine koja treba da izabere novu vladu i imenuje komisiju stručnjaka za rad na Ustavu o kojem će se građani potom izjasniti na referendumu.

Kada nova skupština bude održala prvu sjednicu, Prelazni nacionalni savjet, koji rukovodi Libijom od svrgavanja režima Moamera Gadafija, ubijenog u oktobru 2011, podnijeće ostavku. Ovi izbori, najprije planirani za 19. juni, kasne zbog tehničkih i logističkih razloga, saopštila je Izborna komisija.

Situacija na političkoj sceni je nejasna, jer Libija nije imala nikakvu partijsku tradiciju, pošto su stranke bile zabranjene za vrijeme Moamera Gadafija. Nakon svrgavanja Gadafija, nastale su mnoge nove partije, od kojih neke imaju svega desetak članova. Dužu tradiciju kao organizacija jedino ima stranka Muslimansko bratstvo, koja se suočava sa optužbama da je finansirana iz inostranstva.

Istraživanja javnog mnjenja ne postoje, zbog čega su prognoze gotovo nemoguće, međutim, kako tvrde eksperti, izvesno je da će pro-islamske snage dobro proći na izborima, kao i liberalna grupacija.

U biračke spiskove upisano je oko 2,7 miliona Libijaca od ukupno šest miliona stanovnika, što je 80 odsto potencijalnog biračkog tijela.

Više od 4.000 kandidatura podnijeto je za izbore, ali je nakon provjera, 2.501 nezavisni kandidat i 1.206 kandidata političkih grupa ostalo u trci za poslanička mjesta. Zemlja je podijeljena na 72 izborne jedinice.

Iako se na izborima kandidovalo 629 žena, one predstavljaju tek 3,4 odsto nezavisnih kandidata. Od 200 mjesta u skupštini, 120 je rezervisano za nezavisne kandidate, a 80 za političke pokrete kako bi se izbjegla dominacija jedne stranke.

Međutim, to neće spriječiti neke stranke da podrže nezavisne kandidate, što bi moglo da dovede islamiste na vlast kao što je bio slučaj u Tunisu i Egiptu.

Tokom predizborne kampanje koja se u četvrtak završava, od 142 političke grupe, tri se izdvajaju – islamisti iz Partije pravde i izgradnje proizašle iz pokreta Muslimansko bratstvo, Al-Vatan bivšeg kontroverznog vojnog vođe u Tripoliju Abdelahima Belhadža i liberali okupljeni u koaliciju bivšeg premijera iz Prelaznog nacionalnog savjeta tokom pobune Mahmuda Džibrila.

Podjela mjesta u skupštini predmet je žestokih rasprava. Prelazni nacionalni savjet je zato odlučio da 100 mjesta ide predstavnicima zapadnog dijela Libije gdje živi najveći broj ljudi, 60 mjesta istočnom dijelu, a 40 mjesta pustinjskom jugu zemlje.

Savjet je, pod pritiskom, odlučio i da će se odluke u skupštini donositi dvotrećinskom većinom kako poslanici iz zapadnog dijela zemlje ne bi mogli da usvajaju odluke bez saglasnosti predstavnika ostalih regiona.

Međutim, pristalice federalizacije zemlje traže “pravičnu podjelu” mjesta u skupštini i prijete bojkotom i sabotažom izbornog procesa ako njihovi zahtjevi ne budu uzeti u obzir. Oni su uništili posljednjih dana birališta na istoku zemlje, posebno u Bengaziju. Bezbjednosne službe su upozorile da pristalice bivšeg režima Moamera Gadafija mogu pokušati da spriječe izbore poslanika, koji treba da biraju novu vladu.

S obzirom na te prijetnje, sve je veća bojazan posljednjih dana da li će vlasti moći da garantuju bezbjednost tokom izbora u zemlji u kojoj vrvi od vojske i teško naoružanih milicija.

Portparol prelazne vlade Naser al-Mana pozvao je sve Libijce da učestvuju i “zaštite ponos glasanjem” koje će, kako je naglasio, biti korak napred ka stabilnosti i razvoju. Izborna komisija je spremna za izbore, logističkih problema nema, rekao je šef Komisije Nuri al-Abdar.

(e-novine)