Uprkos raznim oblicima raskoši i izobilja u zapadnim društvima, te sjaju materijalnog napretka, ova društva preživljavaju veoma opasnu krizu tako da se te pojave pokazuju samo kao lažne pojave koje se ne uzdižu ka objašnjenju suštine onog što živi zapadni čovjek, a što se ogleda kroz stalnu nesanicu i tugu, potištenost, pesimizam, duhovnu prazninu i zastrašujuće sentimentalno siromaštvo. Život ljudi se preokrenuo u pravi pakao i to nakon više od jednog stoljeća uzastopnog materijalnog napretka koji je omogućio sve pogodnosti i sredstva koja olakšavaju puteve života na Zemlji. Međutim, društvo je zaboravilo da ovom građaninu priskrbi srećan život i uvelo ga je u tunel blokiran od impulsa, tragajući za bîti i osjećajem smirenosti i sigurnosti. I materijalni napredak je išao daleko od suštinskih (vjerskih) vijednosti, šta više, išao je u snažni i grubi konflikt sa njima. Izvještaji oko pojave samoubitstva koje se neprestano, iz godine u godinu, povećava u zapadnim zemljama prikladni su da otkriju jednu od najopasnijih pojava koja odslikava primjer zapadne civilizacije. Ova socijalna pojava zahvatila je sve zapadne zemlje i počela je odgovornim i specijalistima među psiholozima i sociolozima, nametati mnoga krajnje ozbiljna pitanja. To pogotovo nakon što je zadnjih godina ova pojava počela zahvatati omladinu i pubertetlije tako da je postotak onih koji se odlučuju na samoubitstvo, među omladinom, nadmašio postotak starih i iznemoglih. Na primjer, u Francuskoj se svake godine regisrtruje 12.000 smrtnih slučajeva koji su nastali posredstvom samoubistva.
To je brojka koja nadmašuje za jedan i po puta broj žrtava koje stradaju u saobraćajnim udesima. Ove statistike Francusku stavljaju na prvo mjesto među evropskim zemljama kad je u pitanju pojava samoubistava. To nakon Danske, Austrije i Finske. Svakog dana približno 400 francuza pokušava svojevoljno sebi oduzeti život. Ovaj se postotak nije promjenio ni u godinama između 1980 i 1999. Još od 1990 godine udvostručio se broj samoubica iz redova pubertetlija (između 15 i 19 godina), a tri i po puta uvećao se u redovima omladine čija se životna dob kreće između 25 i 34 godine. Tako masovna rasprostranjenost ove pojave i njen nagli porast naveo je “Francusko ministarstvo zdravlja” da samoubistvo smatra jednim od najvećih prioriteta svog programa. Što se tiče Njemačke, pa približno 400 pubertetlija svake godine napušta ovaj život putem samoubistva. Pojava samoubistava kod pubertetlija čiji život ne prelazi dvadeset godina, zauzima drugo mjesto na ljestvici uzroka smrti, i to nakon saobraćajnih udesa. Što se tiče broja pubertetlija koji pokušavaju samoubistvo – ali to zbog brze akcije hitne pomoći i akcije spašavanja ne uspijevaju – njihov broj nadmašuje prethodno spomenutu cifru za trideset puta. Shodno zvaničnim anketama “Njemačkog ministarstva zdravlja” samo 1995 godine na samoubistvo se odlučilo ( i to pokušalo) 12.888 osoba. To je brojka koja je mnogo veća od žrtava koje su, iste godine, stradale u saobraćajnim nesrećama. Među njima, životna dob njih 286 se kreće između 15 i 20 godina, a njih 520 između 20 i 25 godina. Sredstva koja su najviše korištena za samoubistva bila su: vješanje, skakanje s visine i pijenje otrova.
Zastrašujući porast
Sve zapadne zemlje preživljavaju ovu katastrofu koja im prijeti nestankom. “Svjetska organizacija zdravlja” je u proglasu čije je sastavljanje izvršeno na osnovu podataka iz 105 zemalja, potvrdila da se prosječni godišnji procenat samoubistava
između 1950. i 1995. godine povećao sa 10,1 na 16 osoba, na svaku hiljadu osoba. Shodno izještaju ove “Organizacije” samoubistvo je odgovorno za smrt mnogo više nego što su to oružani sukobi i saobraćajni udesi na putevima. Samo 2001. godine registrovane su brojke koje potiču na glavobolju a tiču se broja samoubistava. Slijedi njihova prezentacija:
87.000 u Indiji,
52.500 u Rusiji,
31.000 u SAD-a,
12,500 u Njemačkoj,
11.600 u Francuskoj i
11.000 u Ukrajini.
Cijena materijalističke civilizacije
Uzroci osmjeljivanja na samoubistvo razlikuju se od skupine do skupine. “Državni institut za zdravlje i medicinska istraživanja” u Francuskoj je ekscerptirao studiju koja kaže da:
33% onih koji su prethodno pokušali samoubistvo su oni koji su bježali od kuće.
53% pretjerano koriste tablete za smirenje.
72% su mazohisti.
36% su žrtve tjelesnog napastvovanja.
23% su oni koji su bili izloženi seksualnom napastvovanju.
Uzroci samoubistva kod pubertetlija i omladine usredsređeni su na: osjećaj samoće, gubitak zdravog i osjećajnog porodičnog života, nepovjerenje spram budućnosti, praznina i nasilje unutar porodice, te ovisnost o drogama. Što se tiče starih osoba, uzroci samoubistava kod njih vraćaju se na: samoću, gubljenje ličnosti, gubljenje životnog saputnika i porodične potpore. Nalazimo da je najrasprostranjeniji uzrok samoća, koja je prisutna kod svih kategorija. To je zbog stila zapadnog života koji se bazira na općoj usamnljenosti. Shodno onome što je prošle godine naveo “Francuski institut za istrazivanje ANSY” broj francuza koji žive sami se između 1968. i 1990. godine udvostručio. 40% šveđana i sedam miliona Britanaca žive kao samci, a to je broj koji se tri puta uvećao u odnosu na ono kako je bilo prije četrdeset godina. Prema onome kako je došlo u proglasu “Britanija 2010” od Richarda Sayksa – prof. „Organizacione etike“ na Universitetu Kant –; stanovi u kojima živi po jedna osoba (samci) premašiće broj stanova u kojima žive porodice i parovi, i to u vrlo kratkom vremenskom periodu, a u naseljima naprednog Londona gotovo polovicu kuća (stanova) nastanjuju pojedinci koji žive sami. To je ta gorka cijena tehnološkog i materijalnog napretka koji je daleko od bilo kakvih duhovnih vrijednosti. To je, ujedno, i rezultat materijalističke filozofije (pogleda) na svijet, prevlast laicizma i slijepo vjerovanje u racionalizam. Ova tragedija se ne ograničava samo na obični svijet već obuhvata, čak, i redove zvijezda, obrazovanih ljudi i filozofa. Mnogi evropski mislioci svoja su učenja bazirali na filozofiji o samoubistvu kao dokazu slobode izbora u životu! Primjer toga je francuz Elbir Kamy čija je ovakva teorija prouzrokovala samoubistvo mnogih čitatelja među omladinom na koje je ona izvršila uticaj, a neki od njih su postavili granicu svome životu poput Ernesta Hemingweja, Nichea i mnogih drugih. Oni su upravo ti koji su i sami ‘obradovani’ materijalnim zapadnim vrijednostima, moralom snage, progresa i racionalizma… te tako otišli kao žrtve tih vrijednosti.
Pa hoće li se naša djeca, koja nas danonoćno pozivaju slijepom slijeđenju zapada i hodu s njihovim povorkama, konačno otrijezniti???
Fatine Bu Tawahin
Preneseno iz kuwajtskog časopisa “Al-Mujtama’a” br. 1513
(el-asr.com)