Makedoniju tresu i međuetničke tenzije između etničkih Albanaca, većinom muslimana i pravoslavnih Makedonaca.
Ukoliko NATO odbije Makedoniju u Chicagu, a međunacionalne tenzije ne splasnu, u pitanje bi mogla doći i vladajuća koalicija, koju čine desničarska stranka „Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija – Demokratska stranka za makedonsko nacionalno jedinstvo (VMRO-DPMNE), koja se deklarira kao demokršćanska i albanska Demokratska unija za integracije (DUI).
Mirovni sporazum
„Da bi Makedonija postala članica NATO-a mora rešiti problem imena, dok EU nikada nije izričito rekla da moramo rešiti problem sa imenom“, kaže za Al Jazeeru Teuta Arifi, ministrica za evropske integracije u državnoj Vladi, Albanka i članica DUI-a.
„ Problem imena je kompleksno i emotivno pitanje unutar makedonskog korpusa, koje nijedna politička struktura nije uspela da reši sve ove godine“, veli ona.
Više od 60 šefova država i vlada sastaje se u nedjelju i ponedjeljak na najvećem okupljanju NATO-a u historiji.
Generalni sekretar Anders Fogh Rasmussen najavio je tri glavne teme. Prva je tranzicija u Afganistanu, kojom se predviđa da domaće trupe do 2014. godine preuzmu sigurnosne zadatke. Sljedeća je koncept pametne odbrane o objedinjavanju vojnih kapaciteta članica kako bi se smanjili troškovi.
Posljednja tema je razvoj partnerske mreže u svijetu, premda NATO neće u Chicagu donositi odluke o daljem proširenju. To bi mogao biti udarac za Makedoniju, čiji put blokira Grčka zbog konflikta oko imena.
Međunarodni sud pravde (ICJ) objavio je petog decembra 2011. presudu po kojoj Grčka nije imala pravo da blokira prijem Makedonije u NATO 2008. godine.
Makedonsku VMRO-DPMNE predvodi aktuelni premijer Nikola Gruevski, a DUI Ali Ahmeti, Albanac koji je bio komandant albanske Oslobodilačke nacionalne armije u unutarnjem vojnom sukobu 2001. godine, okončanom Ohridskim sporazumom koji je donio mir i veća prava Albanaca. Garanti sporazuma su SAD i EU.
Vlasnik najvećeg albanskog dnevnog lista LAJM u Makedoniji, Fejzi Hajdari, smatra da je položaj Albanaca u Makedoniji teži nego pred sami oružani konflikt prije 11 godina.
‘Montirani procesi’
„Makedonska vlast izgleda nije svjesna opasnosti od ponavljanja konflikta, pa umjesto da preuzima mjere sprečavanja, ona kreira montirane procese“, naglašava Hajdari.
Skopljem, glavnim gradom, množe se demonstracije nakon ubistva petorice Makedonaca 12. aprila, kod obližnjeg Smiljkovskog jezera, za šta je policija optužila navodne pripadnike „radikalnog islama.“ Policija je uhapsila najmanje 20 ljudi, ali je većinu pustila, optužujući petero za terorizam, od čega su dvojica van Makedonije.
Muslimani, mahom Albanci, izašli su na ulice s porukama da muslimani nisu teroristi, te da je riječ o montiranom slučaju kako bi se Vlada dodvorila NATO-u uoči samita u Chicagu kao lojalan i pouzdan borac protiv terorizma.
Pravnik i novinar Semi Mehmeti naglašava da su Albanci zbunjeni lakoćom kojom makedonski zvaničnici donose presude bez okončanja procesa na Sudu: „To objašnjava puno toga sto se tiče ovdašnje realnosti“.
Ne vide svi ljudi u Makedoniji krivca u Grčkoj, već u svojoj Vladi. Profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Skoplju Ljubomir Frčkoski, etnički Makedonac, bio je ministar unutrašnjih poslova od 1992. do 1996. i šef diplomatije od 1996. do 1997. u državnoj Vladi.
„Grčka nije problem i naša vlada de facto laže“, kaže Frčkoski i nastavlja: „Postoji rešenje problema imena, koje je apsolutno prihvatljivo za nas”.
On smatra da se problem može brzo riješiti uz posredovanje SAD-a.
„Kao što su sredili fusnotu između Srba i Kosovara. Ti naši istorijski sporovi se u principu za pet minuta rešavaju kad dođu ozbiljni igrači.“
Frčkoski dodaje da postoji riješenje prihvatljivo svima. Za međunarodnu upotrebu, prema njegovim riječima, ime države bi bilo – Republika Sjeverna Makedonija, a za unutrašnju ostaje Republika Makedonija. Naziv nacije bi ostao – Makedonci, s fusnotom kojom se objašnjava da su to Makedonci Slaveni.
‘Makedonsko proljeće’
U okviru projekta „Skoplje 2014“, premijer Gruevski naložio je gradnju grandioznih spomenika i zgrada koji slave historiju, što Grčka opisuje teritorijalnim pretenzijama.
Vlast premijera Gruevskog je preimenovala međunarodni aerodom u Skoplju u „Aleksanadar Veliki“, a stadion najvećeg fudbalskog kluba Vardar u stadion „Filip II.“ Makedonija je historijski i geografski region, administrativno podijeljen između Grčke, Bivše jugoslovenske republike Makedonije (FYROM) i Bugarske.
Istovremeno, država FYROM smještena je najugoistoku između Grčke, Albanije, Kosova, Bugarske i Srbije, te ima probleme i sa drugim susjedima: Bugari ne priznaju Makedonce kao naciju, dok Srbija ne priznaje Makedonsku pravoslavnu Crkvu.
Ali Pajaziti, profesor na South East European University (SEEU) u Tetovu, gradu na sjeverozapadu države, smatra da su problemi sa Grčkom najteži.
„Problem imena drži državu u nekom čistilištu, ni ovamo ni tamo, u jednoj vrlo tenzičnoj situaciji izvana, ali i u unutrašnjosti. Albanci nisu dio ovog spora, ali indirektno su tangirani radi statusa quo, nemogućnosti da se realiziraju euroatlanske integracije“, kazuje Pajaziti.
„Nema nikakvih ozbiljnijih indicija za neko veće narušavanje bezbedonosne situacije“, kaže Ivo Kotevski, pomoćnik ministrice unutrašnjih poslova Makedonije.
Al Jazeera
(newsareacomba)