Sutra se navršava 20. godina od kada su pripadnici MUP-a Republike Bosne i Hercegovine i Teritorijalne odbrane na Brčanskoj Malti u Tuzli porazili jedinice bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) i paravojne srpske snage, koje su, povlačeći se iz kasarne Husinska buna, pokušale zauzeti taj grad.
Prema zvaničnim informacijama, tokom sukoba ubijeno je 49 vojnika, dok su, prema srpskim izvorima, stradala najmanje 92 vojnika.
Najava porodica nastradalih vojnika da će uz političku podršku Vlade Republike Srpske (RS) sutra ponovo doći u Tuzlu, izazvala je nove napetosti u tom gradu, slične onima tokom obilježavanja godišnjice događanja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, početkom maja ove godine.
Kako je saopćeno iz Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite RS, programom je predviđeno da se građani okupe ispred zgrade Opštine Bijeljina u 8 sati, odakle će krenuti za Tuzlu. U 10 sati predviđena je mirna šetnja na Brčanskoj Malti u Tuzli, paljenje svijeća i kratki vjerski program. Nekoliko sati kasnije i bosanskohercegovačke patriote obilježit će dvije decenije odbrane Tuzle.
Ratni načelnik i predsjednik Kriznog štaba Tuzle Selim Bešlagić kaže u razgovoru za agenciju Anadolija da su 15. maja 1992. godine Tuzlaci na napad jedinica bivše JNA i paravojnih srpskih formacija odgovorili odbranom grada.
“To je bio dan kada smo pokazali da smo spremni da branimo svoje slobode. Tuzla se 15. maja odbranila. Suština je u tome da je tada poginulo 49 vojnika, ali iz RS tvrde da ih je poginulo daleko više. Oni cijeli slučaj politiziraju. Gdje je razlika u mrtvima između stvarnog stanja i onog što oni tvrde? Je li to neko Tuzlom prikrivao vojnike koje su slali na ratište u Vukovar? Te odgovore bi trebao dati komandant kasarne u Tuzli Mile Dubajić, koji nikada nije procesuiran. Vrijeme je da se prestane politizirati ovaj slučaj. U RS napokon moraju prihvatiti istinu i da mi ne možemo biti krivi za zlo koje su oni činili”, izjavio je za agenciju Anadolija Bešlagić.
Bešlagić je uvjeren da iza nastojanja da se politizira slučaj Brčanske Malte i Dobrovoljačke ulice stoji tendencija da se agresija na BiH prikaže kao građanski rat.
“Žele da se sebe prikažu kao žrtve i da se kao takvi prikažu svijetu. A svijet je davno dokazao ko je agresor. No, oni i dalje od ovakvih slučajeva prave političko pitanje. To nije nikakvo političko pitanje. Istina se zna”, kazao je Bešlagić.
Načelnik Tuzle Jasmin Imamović kazao je za Anadoliju da razumije porodice stradalih vojnika, ali da ne razumije “beogradsku i banjalučku politiku koja manipulira osjećanjima ožalošćenih porodica”.
“Cilj manipulacija jeste da se pravi krivci zaštite, a da se nevine optuži. A pravi krivci su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, komandant 17. korpusa Milan Nedeljković i komandant tuzlanske kasarne Mile Dubajić. Karadžić i Mladić su 12. maja 1992. godine proglasili Vojsku RS, pa u Tuzli nisu mogli biti pripadnici JNA. Također, u Tuzli je bilo i nekoliko pripadnika Vojske Jugoslavije, jer je 27. aprila 1992. godine Ustavom krnje Jugoslavije ukinuta JNA. Dakle, 15. maja 1992. godine u Tuzli de jure i de facto ne postoji JNA. To je strana sila! Ali, nema nikakvih muslimanskih i hrvatskih snaga, već MUP BiH. Ti ljudi su djelovali u nužnoj odbrani”, izjavio je Imamović.
U Beogradu je u toku suđenje Iliji Jurišiću u slučaju “Tuzlanska kolona” za napad na kolonu JNA 1992. godine. Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je 11. oktobra 2010. prvostepenu presudu kojom je Ilija Jurišić osuđen na kaznu od 12 godina zatvora zbog učešća u ratnom zločinu nad kolonom JNA 1992. u Tuzli. On je oslobođen.
Predmet je vraćen na ponovno suđenje, a Jurišiću je ukinut pritvor u kojem se nalazio od 11. maja 2007.
(aacomtr)
