Osam nevladinih organizacija okupljenih u Odbor, inicijatori su ovogodišnjeg programa obilježavanja stradanja civila u Prijedoru pod nazivom “Genocid u Prijedoru – 20 godina”.
Tim povodom, danas je u Sarajevu upriličena pres-konferencija na kojoj su o ratnim zločinima počinjenim na području Prijedora 1992. godine i poteškoćama u vezi s realizacijom spomenutog programa govorili aktivista Udruženja Prijedorčanki “Izvor” Edin Ramulić i predsjednici udruženja logoraša “Prijedor 92” i “Kozarac” Mirsad Duratović i Sabahudin Garibović.
Istaknuli su da vlasti u Prijedoru na svaki način nastoje onemogućiti sjećanje na žrtve logora Omarska, Keraterm i Trnopolje, te da su danas obaviješteni od Policijske stanice Prijedor da neće moći realizirati aktivnosti u vezi s obilježavanjem stradnja djevojčica i žena u tom gradu, planirane za 23. maj, uz izgovor da se radi o prevelikom sigurnosnom riziku.
Za tu istu policiju, kako je rečeno, nije sporno paradiranje pripadnika Ravnogorskog pokreta, sa četničkim znakovljem te sijanje straha i netolerancije prema povratnicima.
Na sceni je, kako iz udruženja navode, netrpeljivost prema nesrpskim žrtvama i pokušaj negiranja zločina koji su počinjeni, a čemu doprinose “protagonisti” poput općinskog načelnika Marka Pavića, nekadašnjeg bezbjednjaka u jednoj od prijedorskih brigada vojske bosanskih Srba i jednog od najodgovornijih ljudi za “etničko čišćenje” na tom području.
Predstavnici udruženja ističu da neće odustati od obilježavanja 20. godišnjice stradanja civila u Prijedoru, bez obzira na pritiske i prijetnje kojima su izloženi.
Istovremeno, pozivaju svu slobodoljubivu i dobronamjernu međunarodnu i javnost u BiH da se solidariše s ovim njihovim nastojanjima, te da se 31. maja vezanjem bijele trake oko rukava pridruže kampanji u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale naredbu nesrpskom stanovništvu da obilježi kuće bijelim zastavama i čaršafima i da prilikom izlaska iz kuća nose bijele trake oko rukava.
Prema relevantnim podacima, od kraja maja do kraja augusta 1992. godine u Prijedoru su ubijena 102 djeteta i 256 žena, odnosno 3.173 civila, te registrirano oko 31.000 zatočenika u logorima i oko 53.000 žrtava progona i deportacija, a dosad je 28 pravomoćno osuđenih za ratne zločine, počinjene u sklopu udruženog zločinačkog poduhvata, kako je to okarakterizirano u dokumentima Haškog tribunala (ICTY).
(FENA)