Kako je planirano, tužilaštvo će uvodnu riječ iznositi i u četvrtak, 17. maja, a saslušanje svjedoka počet će 29. maja.
Zlikovac Mladić je u dvije tačke optužen za genocid u Srebrenici i još osam općina BiH, a u ostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju, prisilno premještanje, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN za taoce, od 1992. do 1995. godine.
Prva optužnica protiv Mladića podignuta je u julu 1995. godine. Vlasti Srbije uhapsile su ga 26. maja prošle godine u Lazarevu kod Zrenjanina, a 31. maja je prebačen u Holandiju i predat u nadležnost Haškog tribunala.
Na prvom stupanju pred sud, 3. juna 2011. godine, Mladić je odgodio izjašnjavanje o krivici za mjesec dana, a optužbe koje mu se stavljaju na teret ocijenio je “gnusnim” i “monstruoznim”.
Na dodatnom stupanju pred sud, 4. jula, odbio je da se izjasni o krivici, poslije čega je holandski sudija Alfons Ori u spis unio da se optuženi ne osjeća krivim. Ori je naložio da se optužnica pročita u sudnici, a pošto za to vrijeme zločinac nije htio da ćuti, sudija je naložio da ga izvedu iz sudnice.
Odbrana Mladića u petak je predsjedniku Tribunala podnijela zahtjev za izuzeće sudije Orija koji predsjedava pretresnim vijećem, navodeći kao razlog njegovu nacionalnost i “moguću pristrasnost” kada je riječ o dijelu procesa koji se odnosi na optužbu za genocid u Srebrenici, te zatražilo odgađanje početka suđenja do imenovanja novog sudije.
Tužilaštvo namjerava da tokom ovog suđenja pozove veći broj nekadašnjih pripadnika holandskog bataljona Unprofora koji su 1995. godine bili zaduženi za zaštitu srebreničke enklave.
Optužbe protiv Mladića, tužilaštvo će dokazivati uz pomoć 413 svjedoka, od kojih će se stotinak pojaviti u sudnici, dok će iskazi preostalih svjedoka sa ranijih suđenja u tribunalu biti predati u dokaze u pisanom obliku.
Tužilaštvo je svoj dokazni postupak podijelilo u pet segmenata. U prvom segmentu, od 29. maja do 13. jula ove godine tužioci će predočiti opšti pregled slučaja. U ovom dijelu suđenja planira se saslušanje šest osoba koje su preživjele ubistva, dva insajdera, tri novinara i nekolicine međunarodnih posmatrača.
Prema popisu tužilaštva, prvi svjedok bi trebalo da bude Elvedin Pašić koji je 1992. godine preživio strijeljanje oko 150 ljudi u selu Grabovica u općini Kotor Varoš. Ostalo je neizvjesno da li će se on prvi i pojaviti u sudnici, s obzirom na to da je tužilaštvo u drugom podnesku navelo da će konačan raspored svjedoka biti utvrđen u dogovoru sa branicima, kako bi se bolje pripremili za unakrsno ispitivanje.
Odbrana je u nekoliko navrata zahtijevala da početak dokaznog postupka bude odgođen za 90 dana, od dana kada tužilaštvo objelodani odbrani sve materijale. Pretresno vijeće je zahtjev odbilo, a pisano obrazloženje tek treba da bude objavljeno.
U preostala četiri segmenta dokaznog postupka, tužilaštvo će prezentovati svoje dokaze o zločinima počinjenim u okviru četiri udružena zločinačka poduhvata koji se navode u optužnici. Prvi se odnosi na etničko čišćenje s ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja Bošnjaka i Hrvata sa velikih dijelova teritorije BiH 1992. godine.
Preostali segmenti odnose se na artiljerijsko i snajpersko djelovanje nad sarajevskim civilima, na uzimanje talaca u maju i junu 1995. godine i na genocid u Srebrenici iste godine.
(dnevniavazba)
