Glasanje za predsjednika Generalne skupštine UN-a: Jeremićeva karijera u rukama muslimana
Suočen s najavama da u novoj vladi Srbije, čak iako njegov politički mentor Boris Tadić ostane na mjestu predsjednika Srbije, vjerovatno neće imati ministarsko mjesto – Vuk Jeremić, aktualni šef srbijanske diplomatije – uveliko nastavlja lobiranje, kako bi postao novi predsjednik, narednog 67. redovnog zasjedanja Generalne skupštine UN-a.
Nevezano od tih aktivnosti, Jeremić je u nedjelju doputovao u New York, gdje je planirao održati govor povodom ranije zakazane redovne rasprave o Kosovu u Vijeću sigurnosti. Inače, njegova kandidatura za drugu najvišu poziciju u UN-u ne protiče bez kontraverze.
Diplomatski padobranac
Kako je to za “Avaz”, u New Yorku potvrdila glasnogovornica Generalne skupštine (GS) Nihal Saad, izbori za novog predsjednika GS bit će održani 8.juna, jer Istočnoevropska grupa 23 zemlje nije uspjela postići dogovor oko jedinstvenog kandidata.
Saad, koja nije željela izgovoriti imena dvojice kandidata, iako se sada već zna da je, uz još prije sedam godina kandidiranog litvanskog ambasadora Daliusa Čekoulisa, bivšeg predsjednika Ekonomskosocijalnog savjeta UN-a (ECOSOC) – Jeremić kao diplomatski padobranac — potpuno neočekivano najavio svoju kandidaturu.
Saad se uzdržala i od komentara o izostanku konsensusa unutar Istočnoevropske grupe, za šta se u diplomatskim krugovima u UN-u u New Yorku – krive Moskva i Beograd.
I pored toga što je većina u ovoj grupi u internom izjašnjavanju bila za litvanskog kandidata, zbog protivljenja Rusije, čime je ostao neispunjen uvjet “punog jedinstva”, za predsjednika Generalne skupštine glasat će se tajnim glasanjem, a ne aklamacijom kao 20 godina posljednjih godina.
Može se reći da je sve do iznenadne srbijanske kandidature – Istočnoevropska grupa u UN-u govorila prilično jedinstvenim jezikom, što je bio slučaj i prilikom isticanja kandidature BiH za nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti, kada se Poljska 2009, povukla u korist BiH.
Službena Varšava je to tada obrazložila željom da se “sačuva jedinstvo regionalne grupe”. U UN-u inače djeluje pet ovakvih regionalnih grupa koje predlažu svoje kandidate za mjesta u organima i posebnim komisijama Svjetske organizacije.
“Ne mogu ići u detalje”, rekla je Saad, inače glasnogovornica katarskog predsjednika 66. zasjedanja Generalne skupštine (GS) Nassira Abdul Al-Nassira. No, ona je time, kako to navode dobro obaviješteni krugovi, zapravo, otkrila kako su visoki diplomatski krugovi u New Yorku – još “zatečen”i odlukom Beograda da u posljednji momenat – istakne Jeremića za predsjednika 67.zasjedanja GS.
“Ne znam u šta se sve može razviti do 8.juna”, dodala je Saad za “Avaz”.
Odlučit će muslimani
Mnogi diplomati se slažu, da bi odluku o tome hoće li Vuk Jeremić (37) postati drugi najmlađi predsjednik Generalne skupštine UN-a (alžirski predsjednik Abdelaziz Bouteflika je 1974, kada je izabran na tu poziciju imao također 37 godina) — donijeti veliki broj islamskih zemalja (57) okupljenih u Organizaciji islamskih konferencije (OIC).
Proteklih godina, lobirajući protiv priznanja Kosova, Jeremić je bio čest gost u ovim zemljama. Jeremića bi kako se doznaje mogla podržati i Ankara.
Dileme više nema
“U UN dokumentima, u Dnevnom žurnalu (UN Daily Journal), već je potvrđen taj datum izbora, tako da više dileme nema. Srbija je uz Rusiju odlučila da razbije jedinstvo Istočnoevropske grupe, što se nije dogodilo od 1991, iste one godine kada su se, Estonia i Latvia zajednički oduprli 50-godišnjoj sovjetskoj okupaciji”, kazala je za “Avaz” En Čarls (Ann Charles), bivša urednica u New York Timesu.
“Litvanija (Lithuania) istaknula svoj zahtjev da predsjedava Generalnom skupštinom UN-a još 2004., pa zar ne mislite, da i litvanski kandidat, ambasador Dalius Čekuolis nema pravo da traži konsensus u Istočnoevropskoj grupi u UN-u, da kao i drugi bude izabran na bazi rotacije”, upitala se Čarls.
Evropljanima kao da nije važno?
Kako “Avaz” saznaje iz zapadnih diplomatskih izvora u UN-u, oko predstojećih izbora za jednogodišnji mandat predsjednika GS, odjednom je splasnuo interes, pa ni vodeće zemlje EU, u čijem je članstvu Litvanija – nisu pokazale vidljivu spremnost za izraženiju kampanju, osim načelne podrške litvanskom kandidatu.
Mnogi smatraju da je mjesto predsjednika GS više “protokolarno” nego funkcionalno – sa kojeg se mogu “potegnuti neke značajne odluke”.
Amerikanci još šute
Na raniji upit visokom dužnosniku američkog Državnog sekretarijata (State Department), koga će Amerikanci podržati prilikom ovog izbora u UN-u – “Avazu” je rečeno da se Vašington do sada nije želio javno izjašnjavati oko toga, bez nagovještaja da će se to učiniti uskoro.
I BiH se još ne izjašnjava zvanično
Prema diplomatskim izvorima iz Misije BiH u Njujorku, iz Sarajeva još nije stigla uputa kako će se o ovom pitanju izjasniti bh.diplomati na izborima zakazanim narednog mjeseca. Od zemalja bivše Jugoslavije, Srbiji se javno obećala samo Crna Gora. Hrvatska je pak glasno izjasnila da je svoj glas odranije obećala Litvaniji. Slovenija i Makedonija, su prema diplomatskim navodima u UN-u i dalje “ambivalentne” po ovom pitanju.
(Dnevni Avaz)
