Grci su svoj bijes zbog politike štednje jasno iskazali na izborima protekle nedjelje. Dvije velike narodne stranke, koje su proteklih desetljeća naizmjenično bile na vlasti u toj zemlji su morale pretrpjeti veliki poraz. Ono što je izbornim rezultatima postalo jasno je da će većina zastupnika u budućem sastavu parlamenta biti protiv određenog kursa štednje. Dosad su Grčkoj Europska unija i Međunarodni monetarni fond uvelike pomagali da ne padne u dužnički ponor. Ali i taj međunarodni pristup bi se mogao promijeniti, smatra Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberg banke. Schmieding kaže da bi moglo biti “da Europa kaže, ako u Grčkoj nikoga više nema u vladi, tko bi želio ispuniti reformske ciljeve, prestat ćemo davati novac. I tada bi Grčka doista mogla ispasti iz eurozone.”
Grčka bi mogla istupiti iz eurozone
Hollande želi “ludi koncept” eurobondova
Političari bi trebali uzeti zaozbiljno političke poruke birača i iz toga izvući konzekvence, zahtijeva ekonomski stručnjak sa Sveučilišta Hohenheim, Hans-Peter Burghof: “Tu prije svega važi da ne želimo jamčiti za dugove Grčke. I to ni izravnim putem, to znači preko mehanizama za spas ili ludim konceptima kao što su eurobondovi, ali ni neizravnim putem preko Europske središnje banke.”
Francois Hollande najavio uvođenje eurobondova i sudjelovanje ESB-a u suzbijanju krize
Upravo takav “ludi koncept” eurobondova namjerava uvesti novi francuski predsjednik Francois Hollande. On osim toga traži i jaču ulogu Europske središnje banke pri suzbijanju krize. Gospodarski rast želi potaknuti pomoću još više dugova. Hollande se u biti zalaže za sve ono što Njemačka ocrnjuje. Ali prije svega namjerava nanovo pregovarati o fiskalnom paktu, što je naglašavao tijekom izborne kampanje. Pritom je upravo taj pakt bio jedini opipljivi rezultat kriznog menadžmenta europske politike.
Ima dosta ljudi koji žele meku valutu u Europi
No, ono što izgleda kao konflikt, ne mora završiti u konfrontaciji. Hollande će ipak djelovati pragmatično, smatra Ansgar Belke sa Sveučilišta Duisburg-Essen, “jer i Hollande zna da je Njemačka najvažniji trgovački partner te da je Francuska stjerana u kut.”
Ansgar Belke
U izravnoj konkurenciji je Francuska proteklih godina sve više zaostajala za Njemačkom. Deficit u proračunu je u Francuskoj sve veći, stopa nezaposlenosti također. Njemački izvoz napreduje, dok francuski opada. Stoga se druga po jačini gospodarska sila u eurozoni promatra sokolovim okom. A to zna i Hollande. “Financijska tržišta će ga kazniti kada počne primjenjivati bilo što od onoga što je najavljivao”, kaže Belke.
Povjerenje ulagača u europsku monetarnu uniju je poljuljano nakon izbora. Vrijednost eura opada, zbog čega mnogi u eurozoni i nisu baš nesretni. “U biti imamo previše ljudi koji nisu više zainteresirani za stabilnost, ljudi koji žele meku valutu, s kojom se da lakše vladati i s kojom se prije svega da bolje iskoristiti bogatije partnere”, pojašnjava ekonomist Burghof. On stoga smatra da najbolju ocjenu boniteta Njemačka neće moći održati, ali i upozorava ujedno da, ukoliko bi Njemačka kao najveći jamac oslabila, i eurozoni bi dani bili odbrojani.
Autorice: Zhang Danhong / Marina Martinović
Odgovorna urednica: Jasmina Rose
(dwde)
