„Pogotovo kada se uzme u obzir stanje u kojem se nalaze muslimani u Srbiji općenito, a posebno Islamska zajednica koja je napadnuta prije sedam godina, čije jedinstvo je značajno ugroženo, jer su vjerska pojedinačna i kolektivna prava muslimana značajno redigovana“, kazao je on dodavši da je njegova odluka neminovan korak u otklanjanju svih ovih problema.
Na pitanje kako gleda na reakcije predsjednika sabora IZ BiH koji je istakao kako je iznenađen Zukorlićevom odlukom, odgovorio je da ustavi Islamskih zajednica u BiH i Srbiji, a također i ustav Srbije, nisu protiv toga da muftija može biti kandidat za predsjednika.
Upitan da li ima podršku reisu-l-uleme Mustafe Cerića, Zukorlić je kazao da „misli da reis neće imati ništa protiv toga“, ali da nije imao puno vremena za konsultacije s njim.
‘Tadić iznevjerio obećanja’
On je također dodao da su tvrdnje da je njegova kandidatura dogovor sa predsjednikom Srpske napredne stranke Tomislavom Nikolićem, jer analize pokazuju da će njegovi glasači dati glas ili Borisu Tadiću ili Čedomiru Jovanoviću, „glas koji dolazi iz Tadićevog tabora“.
„Boris Tadić je protekla dva mandata dobio glasove Bošnjaka i iznevjerio sva obećanja“, naveo je Zukorlić.
Predsjednik Sabora islamske zajednice Bosne i Hercegovine Safet Softić iznenađen je kandidaturom muftije Zukorlića za predsjednika Srbije. Softić podsjeća da je Rijaset ranije donio odluku kojom vjerski autoriteti ne mogu obavljati političke funkcije.
Tim potezom, vjeruju analitičari, Zukorlić je na putu da od vjerskog, postane politički lider Bošnjaka u Srbiji.
Predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini odlučno kaže da sa Zukorlićem nije bilo konsultacija o ovom činu.
„Ovdje se radi o presedanu. Muamer Zukorlić je na visokoj dužnosti unutar Islamske zajednice i na poziciji muftije. Islamska zajednica, suočavajući se s ovim problemom prije deset godina, 2002., usvojila je odluku na sjednici Rijaseta kojom Islamska zajednica ne promovira političke partije, a nosioci vjerskih autoriteta ne mogu obnašati političke funkcije“, rekao je za Al Jazeeru Softić.
Posljednjih godina bilo je imama koji su odlučili otići u politiku, naprimjer u poslaničke klupe. To je bio kraj njihovog vjerskog angažmana u Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine.
Posljednju riječ ima Rijaset
O tome kakve će posljedice izazvati Zukorlićeva kandidatura za predsjednika Srbije, te njegova najava da bi se mogao partijski aktivirati, posljednju riječ imat će Rijaset Islamske zajednice u Sarajevu.
Nakon predsjedničkih izbora u Srbiji, muftiju Zukorlića očekuju još jedni izbori ove godine.
“Naime, pominje se kao jedan od ozbiljnih kandidata za novog reisa Islamske zajednice u BiH, koji se bira krajem 2012. godine”, izvještava reporter Al Jazeere Boris Gagić.
Ulaskom u političku arenu, Muamer Zukorlić svjestan je kako nema šanse da postane reis, vjeruje profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra. Misli da je njegov krajnji cilj jasno pozicioniranje unutar bošnjačkog političkog tijela, a kasnije i političke javnosti Srbije.
„Bilo bi bolje za Bošnjake Srbije, Zukorlića i opću situaciju u Srbiji da se Muamer Zukorlić promovira kao politički a ne vjerski lider“, smatra Filandra.
Potvrditi kandidaturu
Posljednjim potezima Zukorlić je na putu da se vjernicima više ne obraća ezanom sa munare i iz vjerske odore.
Međutim, on je za sada samo najavio svoju kandidaturu. Da bi ona bila potvrđena potrebno je ispuniti proceduru, a to uključuje i prikupljenih deset hiljada potpisa. Mogućnost kandidiranja za Al Jazeeru je komentirao beogradski novinar Đorđe Vlajić.
“On onako postaje koloraturna ličnost srpske političke scene, jer iz ahmedije sve više se bavi politikom, pa je pitanje šta je on u stvari – verski lider, ili pokazuje političku ambiciju, ili je ovo sve u nekoj funkciji, budućeg izbora, dakle onog drugog izbora koji će on eventualno trčati, a to je izbora za reisu-l-ulemu”, rekao je Vlajić.
(AJ Balkans)
(minberba)
