Znameniti Bošnjaci – Ferhad-paša Sokolović
U osmanskoj vojno-političkoj povijesti, period XVI stoljeća je epoha najvećeg uspona i moći osmanske države. To je i period kada mnoge istaknute porodice iz Bosne i Hercegovine daju Carstvu istaknute državnike i vojskovođe ali također i velike dobrotvore i vakife koji svojim zadužbinama podižu Bosnu i njene gradove na veći, kako urbani, tako i kulturni-civilizacijski nivo.
Jedan od najznačajinijih Bošnjaka koji su se istakli pod osmanskom upravom svakako je i Ferhad-paša Sokolović, znameniti vojskovođa i veliki vakif i dobrotvor. Nije nam poznata tačna godina njegovog rođenja ali se smatra da je rođen u selu Sokolovići kod Rudog između treće i četvrte decenije XVI stoljeća. Otac mu je rano primio islam i kao brat mu Dimitrije, uzeo ime Rustem. Njegov stariji brat, Derviš-paša bio je veliki vezir i poginuo je kao beglerbeg od Dijari-Bekira dok mu je drugi brat Ali-beg bio pakračko-cernički sandžakbeg i poginuo je pri padu Ostrogona.
Koristeći veze i zaštitu svoga rođaka, velikog vezira Carstva, Mehmed-paše Sokolovića, Ferhad-paša je u službi brzo napredovao. Prvi podaci koje imamo o njemu govore nam da je bio oficir, ulufedžija. Do sada ne raspolažemo o bilo kakvim podacima koji bi nam govorili o životu Ferhad-paše u njegovoj mladosti niti o zaslugama koje su ga dovele do pozicije namjesnika kliškog sandžaka. Godine 1566. Porta ga imenuje na položaj kliškog sandžakbega, što je bilo vrlo odgovorno i zahtjevno mjesto ali i mjesto na kome je mladi Ferhad-beg mogao dokazati svoje vojničko umijeće ratovanjem sa Mlečanima.
Dvije godine kasnije, 1568., sa svojim četama neuspješno opsjeda Zadar, međutim na povratku osvaja Zemunik, Ozren, Brodin i Bijelu Stijenu. Godine 1570. osvaja tvrđavu Vespoljac nakon čega joj daje ime Seddi Islam (Bedem Islama). Narednih mjeseci iste godine, krajišnici Ferhad-bega su bez veći napora mogli zauzeti Nin, poznato sjedište Ninskih biskupa, međutim zbog neznatne fortifikacione vrijednosti i skoro raseljenog mjesta te njegove manje trgovačke važnosti, odustalo se od ovoga pohoda.
Prva velika prilika koja se ukazala Ferhad-begu, u kojoj se mogao iskazati kao vješt ratnik i vojskovođa, bila je u Kiparskom ratu (1571.-1574.). U ovom ratu osmanska flota vodila je značajne operacije na istočnoj obali Jadrana. Akcijama osmanske flote komandovao je Okajli Ali-paša, koji zauzima Ulcinj i Bar te na dalmatinskoj obali privremeno zauzima i pljačka Korčulu i Hvar. Operacije osmanske flote na kopnu je pratio Ferhad-beg, koji sa svojim Bošnjacima zauzima tvrđave: Pločnik, Skradin, Drniš, Obrovac, kulu Vičevo te plodno Tinjsko polje koje postaje posjed porodice Sokolović. Tih godina zauzima i Zemunik koji dobija ulogu najznačajnijeg osmanskog uporišta prema Zadru. Ovim akcijama Ferhad-beg znatno proširuje teritorij kliškog sandžaka pa samim tim i teritorij osmanske države.
Poslije prvih vojnih akcija u Dalmaciji i poslije navedenih osvajanja, borbe su počele da splašnjavaju. Upravo tada, Ferhad-beg dobija vijest da se u Hrvatskoj pripremaju veće vojne snage kojima je cilj bio upad u Bosnu. Pokretač ovoga pohoda bio je zagrebački kanonik Franjo Filipović. Saznavši za ove namjere, Ferhad-beg, zajedno sa hercegovačkim sandžak-begom Sinan-begom Boljanićem udruženim snagama polazi na kanonika Filipovića. Do bitke dolazi u Slavoniji kod Ivanića u kojoj kanonik doživljava potpuni poraz. Sam je, sa velikim brojem zarobljenih vojnika i oficira, poslan u Carigrad gdje je prešao na islam uzevši ime Mehmed. On je postao i rodonačelnikom poznate begovske loze Filipovića.
Ahmed Lavić
(akos.ba/preporod.com)
(akosba)
