UNHCR nam je rekao da je većina izbjeglica u Srbiji

Uprkos velikoj zauzetosti zbog obaveza u Briselu, Strazburu i Poljskoj, gdje je održao brojne sastanke s evropskim zvaničnicima, File je, ipak, izdvojio vrijeme za Avaz i time bosanskohercegovačkoj javnosti odaslao važne poruke EU u ovom momentu.

File se u intervjuu za “Dnevni avaz” osvrnuo na predstojeći period u kojem se od naše države očekuje da ispuni obaveze kako bi predala kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU. Evropski komesar za proširenje između ostalog se osvrnuo i na nemogućnost implementiranja presude Evropskog suda u Strazburu u slučaju “Sejdić – Finci” te na moguće implikacije za našu državu ulaskom Hrvatske u EU.

Kakve su uopće šanse da BiH ove godine dobije status kandidata za EU?

– Pristupanje EU postepen je proces, u kojem vaša zemlja, uz pomoć EU, pravi jedan korak za drugim. Ovdje nema preskakanja s jednog na treći korak. Podnošenje aplikacije za članstvo zahtijeva nekoliko važnih koraka. Od samog početka BiH treba dokazati da napreduje i da može podnijeti kredibilan zahtjev za članstvo u EU. Prioriteti za BiH kako bi napredovala na putu ka EU dobro su poznati vašim političkim zvaničnicima i institucijama.

Sljedeći korak u procesu evropske integracije je da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) stupi na snagu. Tu će biti potrebno ispuniti obaveze iz SAA, što je na kraju i ključni element za vjerodostojnu aplikaciju za članstvo. Nakon uvjerljive aplikacije za članstvo, zemlje članice EU mogu zatražiti od Evropske komisije (EK) da pripremi mišljenje o spremnosti zemlje za početak pregovora sa EU.

U tom kontekstu, tehnički proces pitanja i odgovora koji pokriva područja iz Kopenhaških kriterija mora biti spreman. Da bi bila u mogućnosti da osigura pouzdane i ažurne statističke podatke, BiH će morati provesti popis stanovništva.

Nakon što EK dostavi mišljenje, države članice EU odlučit će hoće li BiH u tom slučaju odobriti status kandidata. Stoga je, u svjetlu svih ovih nužnih koraka koje BiH treba napraviti, u ovoj fazi prerano nagađati o neki datumima.

Kako gledate na poteškoće s usvajanjem državnog budžeta, koje su izazvale svojevrsni sukob između stranaka na vlasti?

– Evropska komisija u više navrata je istakla potrebu da brzo bude usvojen budžet za 2012. godinu. Tražili smo ovo iz brojnih razloga, a tiču se dobrog ekonomskog upravljanja, zatim da bi se osiguralo odgovarajuće finansiranje institucija koje igraju ključnu ulogu u integraciji BiH u EU, a to je, naprimjer, Agencija za borbu protiv korupcije, te pokretanje ključnih reformi kako bi ova zemlja krenula naprijed.

Presuda Evropskog suda u Strazburu u slučaju “Sejdić – Finci” još nije implementirana. Imaju li institucije EU u ovom trenutku uopće strpljenja za vlasti u BiH?

– Žalosno je što zajednička parlamentarna komisija zadužena za provedbu odluke “Sejdić  – Finci” još nije postigla dogovor o potrebnim ustavnim amandmanima. Stalno ponavljam da Bosna i Hercegovina mora pokazati vjerodostojni napor da donese svoj ustav i zakone u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i odlukom Suda u Strazburu. Provedba odluke “Sejdić – Finci” uvjet je da SAA stupi na snagu, a na kraju i za samo podnošenje aplikacije za članstvo u EU.

Postoje mišljenja da će granica između Hrvatske i BiH biti velika prepreka za našu zemlju i za njene privrednike nakon što Hrvatska uđe u EU. Kakav je Vaš stav?

– To neće biti velika prepreka. Nakon ulaska Hrvatske, granica ove zemlje sa BiH postat će vanjska granica EU. To, samo po sebi, ne bi trebalo stvoriti probleme ako su sve strane dobro pripremile zakonsku, administrativnu i fizičku infrastrukturu. Što se tiče prelaska granica za građane, postojeća vizna liberalizacija za BiH znači da ne bi trebalo biti nikakvih značajnih problema. Postojeće obaveze moraju se izvršavati.

Što se tiče trgovinske razmjene poljoprivrednih proizvoda ili izvoza hrane u cjelini, BiH će morati hitno poduzeti sve potrebne mjere kako bi se nadogradila struktura ovih proizvoda i osigurala učinkovita provedba politike sigurnosti hrane iz oblasti zakonodavstva EU.

To je važno kako bi se Evropskoj komisiji omogućilo da, naprimjer, izda akreditacije BiH za izvoz poljoprivrednih proizvoda u EU, kao što su mliječni proizvodi, meso i med.

Kakvo je Vaše viđenje stalnog rasta korupcije u BiH? Velike akcije pravosudnih organa kao u Hrvatskoj izgleda da u BiH nisu na vidiku.

– Kao što je navedeno u posljednjem Izvještaju o napretku 2011. godine, EK smatra da je BiH još u ranoj fazi u borbi protiv korupcije. Komisija je, također, navela da ovaj fenomen i dalje prevladava na mnogim područjima, a ozbiljan je problem u javnom i privatnom sektoru. Komisija pomno prati zbivanja u borbi protiv korupcije, i to kroz mehanizme u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja. Osim toga, održivost i konzistentnost reformi u ovom i u drugim relevantnim sektorima i dalje se periodično procjenjuju i nakon liberalizacije viznog režima. Treba naglasiti da su pitanja borbe protiv korupcije u samom srcu Kopenhaških kriterija.

Velika donatorska konferencija za izbjeglice, pod pokroviteljstvom Evropske komisije, bit će održana 24. aprila u Sarajevu. Možete li komentirati činjenicu da će Srbija dobiti 335 miliona eura, a BiH, naprimjer, tek 120 miliona eura? Prema ovome, može se zaključiti da je Srbija više pogođena ratom nego BiH!

– Regionalni program za izbjeglice zajednička je inicijativa četiri partnerske zemlje kako bi se osigurala konačna i trajna rješenja za sva otvorena pitanja na ovom području. Komisija je samo jedan, iako najveći, od donatora. Odgovarajući politički sporazum, Beogradska deklaracija, postignut je između četiri zemlje: BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a potpisan je u novembru prošle godine. Podatke za BiH dali su sami predstavnici ove zemlje.

Iako EK finansijski podržava ovu konferenciju, karakter programa treba se gledati s regionalnog aspekta. Potrebno je pronaći održiva rješenja za izbjeglice i raseljene osobe koje su u najvećoj potrebi, a ta rješenja trebaju se temeljiti na dva načela: dobrovoljni povratak i lokalne integracije. A to su, ipak, odluke izbjeglica.

Program je, dakle, vezan uz izbjeglice, a ne uz države. Na temelju podataka UNHCR-a, prema istraživanjima koja provode međunarodne organizacije za migracije, većina ugroženih izbjeglica zaista se nalazi u Srbiji.

(Dnevni Avaz)