SARAJEVO – Dvije tribine o turskoj politici na Balkanu u Sarajevu je održao dr. Erhan Türbedar, vanjskopolitički analitičar i koordinator za balkanske studije pri turskoj Fondaciji za istraživanje ekonomskih politika, kada je posebno apostrofirao povezanost Turske i BiH zbog zajedničke prošlosti, porodičnih veza, geografske važnosti, ali i ekonomskog faktora.
U razgovoru za Fenu Türbedar ističe da neko može voljeti ili ne voljeti zajedničku historiju, ali da je upravo ona dobra podloga za razvoj budućih dobrih odnosa, naglašavajući i činjenicu da prema zvaničnim informacijama na Balkanu živi oko 1,1 milion Turaka.
Potcrtao je da je u razvoju zajedničkih odnosa važan i geografski faktor budući da sve što se dešava na Balkanu ima određene posljedice za Tursku, jer 50 posto izvoznog tržišta Turske čine zemlje Evropske unije, zbog čega svi problemi na Balkanu predstavljaju problem za tursku privredu i izvoz.
Govoreći o ekonomskoj saradnji zemalja Balkana i Turske Türbedar naglašava da bi ona mogla biti mnogo jača, budući da zemlje zapadnog Balkana nisu razvijale te odnose dovoljno, ali dodaje da bi za investitore iz Turske bilo još zanimljivije kada bi se na zemlje Balkana gledalo kao jedinstveno tržište zbog čega bi i regija oživjela.
“Ukoliko bi turski investitori bili sigurni da ako ulažu u BiH mogu raditi i u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, mnogo više turskih investicija bi bilo prisutno jer za privatne investitore male zemlje nisu tržišno privlačne”, pojašnjava Türbedar.
Po njegovom mišljenu politička diplomatija više “ne pije vodu” nigdje u svijetu, sada je na sceni mnogo važnija ekonomska diplomatija koja ima više uspjeha, posebno sada kada se svi bore sa svjetskom ekonomkom krizom.
Podsjetio je da je turski parlament usvojio nacionalnu strategiju za pristup Evropskoj uniji zbog čega je jasno šta Turska želi te joj je važno da razvija dobre odnose sa zemljama Balkana da bi prilikom pristupanja EU imala više prijatelja, a ne protivnika ulasku Turske u EU.
On smatra da je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu zaslužan za veći interes Turske za Balkan, ali naglašava da se na Balkanu stvorila netačna percepcija da Turska ima skrivenu agendu prema Balkanu, budući je Davutoglu snažno angažiran na svim poljima kada je u pitanju odnos Turske sa svim državama.
Govoreći o percepciji turske vanjske politike na Balkanu Türbedar naglašava da postoje dvije percepcije i to uspon Turske u kojoj demokratija, globalizacija, modernitet i islam zajednički funkcioniraju, a s druge strane ovdje su se kreirali neootomanski strahovi od Turske, za koje smatra da nemaju osnova.
Ističe da bismo se svi trebali više baviti zajedničkom evropskom budućnosti nego što negativno gledamo na historijsko naslijeđe, a posebno jer bi se trebalo mnogo godina baviti Otomanskom imperijom da bi se moglo objektivno govoriti o tom višestoljetnom periodu.
Komentirajući situaciju “arapskog proljeća” Türbedar naglašava da je ono bilo neminovno jer su ljudi arapskih zemalja bili nezadovoljni zbog korupcije te nezaposlenosti, a posebno ako se zna da su sve zemlje s prelaska iz komunizma u demokratizaciju imale svojevrsno “proljeće”.
Razlika je u tome što je u Evropi Brisel imao veliku ulogu jer su se tamo nalazili veoma važni zakoni koji moderniziraju i demokratiziraju jedno društvo te su države na osnovu toga izgradile svoja društva dosegnuvši nivo demokratizacije, dok arapski svijet nema “takav Brisel”.
“Turska se tu pojavljuje kao model koji bi mogao poslužiti zemljama arapskog svijeta u smislu da su ljudi u Turskoj većinom muslimani, ali da je ona sekularna država”, naglašava Türbedar.
Govoreći o sukobima u Siriji smatra da niko od lidera bilo koje države nema pravo da tenkovima čuva demokratiju u toj državi te dodaje da ne podržava režim predsjednika Sirije Bashara al-Assada, ali ni pobunjenike koji također vrše nasilje.
“Imam percepciju da nikoga i ne zanima da zaustavi sukobe u Siriji. SAD se na neki način ne želi previše angažirati iako pozivaju za zaustavljanje sukoba, što čine i zemlje EU. S druge strane Rusija i Kina kontriraju Zapadu, dok jedino Turska nudi neka konkretna rješenja za Siriju”, pojašnjava Türbedar.
Podsjetio je da je prvobitno turska vlada tražila od Assada da prekine sukobe, ali se to nije desilo, da bi sada, više od godinu dana koliko traju sukobi, počela zastupati mišljenje da se Assadova vlada mora mijenjati, ali mirnim demokratskim putem.
Na kraju je izrazio nadu da će uskoro slična predavanja o vanjskoj politici Turske prema Balkanu održati i u Banjoj Luci kada će s elitama i intelektualcima imati konstruktivni dijalog o ovim pitanjima.
(FENA)
