Razvedrite se i ojačat ćete krvne žile, srce i mozak!
Razvedrite se i ojačat ćete krvne žile, srce i mozak. Ljudi s najvećom dozom optimizma imaju čak 50 posto manju šansu da dobiju srčani ili moždani udar.
Ranije studije su pokazale da negativna stanja kao što su depresija, ljutnja, tjeskoba i neprijateljstvo mogu oštetiti krvožilni sistem.
Ali zato pozitivni pogled na život pomaže zdravlju srcu, pokazuju i novi podaci prve tako velike sistematske obrade podataka na ovu temu koju su proveli na Harvard School of Public Health.
Voditeljica studije Julia Boehm kaže: ‘Izostanak negativnog nije ista stvar kao prisustvo pozitivnog. Ustanovili smo da faktori kao što su optimizam, zadovoljstvo životom i sreća povezani sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i to bez obzira na faktore kao što su godine, socio-ekonomski status, pušenje i tjelesnu težinu.
‘Primjerice, osobe koje imaju najveću razinu optimizma imaju otprilike 50 posto manji rizik od pojave srčanog ili moždanog udara nego njihovi vršnjaci koji na život ne gledaju s toliko optimizma’, kaže.
Istražujući podatke više od 200 istraživanja, doktorica Boehm i njena kolegica Laura Kubzansky naišli su na jasne dokaze da psihološki faktori kao što su optimizam i pozitivne emocije nude zaštitu od kardiovaskularnih bolesti, prenosi Magazin. Ovi faktori mogu i usporiti progresiju bolesti.
Što su gledali pozitivnije na život to su češće išli na tjelovježbu, jeli uravnoteženo i dovoljno spavali, a to je bilo povezano i s nižim tlakom, boljim vrijednostima masti i normalnom tjelesnom težinom.
Zadovoljstvo, optimizam i sreća, smatraju stručnjaci, trebali bi postati faktori na koje se misli pri osmišljavanju nacionalnih planova preventivne medicine i intervencijskih strategija.
Profesor Kuzbansky dodaje: ‘Ovo istraživanje naglašava potrebu za psihološkom snagom, a ne samo za ublažavanjem psihološkog deficita.’
Ne protiv, nego za:
Izostanak negativnog nije ista stvar kao prisustvo pozitivnog. Ustanovili smo da faktori kao što su optimizam, zadovoljstvo životom i sreća povezani sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i to bez obzira na faktore kao što su godine, socio-ekonomski status, pušenje i tjelesnu težinu.
(Vijesti.ba)
