Midhat Arifović, direktor Porezne uprave FBiH: Sumnjivu imovinu prebacuju na tetke!
Političari, ministri, direktori… imaju imovinu koja prelazi njihov legalno prikazani prihod
Autor B. TURKOVIĆ
Davno smo izračunali da se ulaganje u inspektora, odnosno poreznog službenika isplati. Plaće koje dobivaju male su u odnosu na doprinos koji mogu dati. Godinama nam nedostaje više 300 službenika, više od 150 inspektora i postavlja se pitanje koliko smo mogli imati kontrola, koliko smo mogli utvrditi dodatnih obaveza. Službenici nisu “administrativni paraziti” koji su na budžetu, poreznik nije administracija koja je višak!
Bez kazne
Kaže to u razgovoru za “Dnevni avaz” Midhat Arifović, direktor Porezne uprave FBiH, žaleći se na probleme koji konstantno prate rad ove ustanove kao što su manjak zaposlenih, nepovoljna starosna struktura radnika, nedovoljna informatička osposobljenost…
Sve to, kako objašnjava, utječe na kvalitet usluga koje pružaju građanima, ali otvara mogućnost da oni koji se bave nelegalnim poslovima prođu nekažnjeno. Jednostavno, kaže čelnik PUFBiH, nema dovoljno inspektora koji bi vršili kontrole.
Itekako je svjestan prakse da “domaćica koja je nečija tetka ili rodica ima četiri stana”, odnosno da pojedinci, krijući pravo stanje, svoju na sumnjiv način stečenu imovinu prepisuju na članove porodice.
– Kod nas ima tih slučajeva. Nemaju samo političari, ministri, direktori i ostali koji obavljaju “državne” funkcije imovinu koja očito prelazi njihov legalno prikazani prihod po osnovu plaće, rada u komisijama, članstva u upravnim odborima. Ljekari imaju puno veću imovinu nego što su to prikazali, odnosno što mogu priuštiti od svojih prihoda. Advokati, estradni umjetnici, državni službenici, koji su podložni korupciji i koji možda voze skupocjeni automobil koji ne mogu kupiti od svoje plaće… trebali bi biti predmet istraga poreznika – kaže naš sagovornik, uz konstataciju da je sve to usko povezano sa zakonom o oduzimanju nelegalno stečene imovine.
Vlada FBiH je, podsjetimo, prije nekoliko dana prezentirala radni tekst zakona o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i prekršajem u FBiH. Upitan za njegov stav, Arifović kaže da treba ići u dva pravca.
Trgovina drogom
– Imovinu bi trebalo oduzimati ukoliko se radi o nezakonitim aktivnostima kao što su korupcija, mito, trgovina drogom i sl…, a u slučajevima gdje je stečena na osnovu neprijavljenog prometa, ja bih to krivično tretirao i oporezovao – smatra direktor Porezne uprave FBiH.
Podsjećajući da je u sudskoj praksi do sada postojalo nekoliko sudskih presuda oduzimanja imovine, kaže da pri kreiranju konačnog zakonskog rješenja treba razmotriti mogućnost postojanja posebne agencije koja bi se bavila nelegalno stečenom imovinom ili da to rade sudovi. U svakom slučaju, kaže da treba pojednostaviti proceduru.
– Mi imamo dosta pokretne imovine oduzete u postupku prinudne naplate kao što su vozila, računarska oprema, namještaj koji su zaplijenjeni i koje držimo u našim skladištima. Mi moramo plaćati skladištenje, čuvanje… Bilo bi dobro da se formira agencija koja će upravljati svom oduzetom imovinom – zaključuje Arifović.
Buregdžijin vozni park vrijedan milion!
Govoreći o sumnjivim primjerima iz prakse, Arifović slikovito objašnjava kako postoji veći broj vlasnika buregdžinica, ćevabdžinica, kafe-slastičarnica… koji imaju ogromnu imovinu kao fizička lica, a da je pri tome njihov prijavljeni promet godišnje samo 50.000 KM ili manje.
– To se ostvaruje iz neprijavljenog prometa. Imamo situaciju da jedan vlasnik buregdžinice ima tri kuće, skupocjeni vozni parka koji vrijedi možda i milion maraka, a zapošljava radnike nacrno. Godinama tako rade upravo iz razloga što se porezni organi nemaju kada baviti time, nema nas dovoljno. I tako je godinama, kao da to neko namjerno želi – objašnjava Arifović.
Šta su poreznici radili u 2011.
• 3,94 milijarde KM naplaćeno javnih prihoda
• 80,94 miliona KM naplaćeni porezi građana
• 7.225 inspekcijskih nadzora
• 167,36 miliona KM utvrđene dodatne obaveze
• 4.507 prekršajnih naloga
• 23,79 miliona KM procjena utaje poreza
• 444 prekršajna naloga zbog fiskalizacije
• 690.170 KM iznos kazni zbog rada nacrno
• 3.877 rješenja o blokadi računa i pljenidbi novca
(dnevniavazba)