Krešu se porezi i doprinosi naplaće
Nije rješenje rasteretiti poslodavce, a opteretiti građane, moto je pod kojim Vlada Federacije BiH sprema veliku poreznu reformu. Ministar finansija Ante Krajina formirao je posebnu radnu grupu sastavljenu od ekonomskih eksperata i na njeno čelo imenovao Marina Ivaniševića, sa zadatkom da pripremi rezove kada je riječ o porezima i doprinosima.
Treba naglasiti da su u radnoj grupi stručnjaci s praktičnim iskustvom i za dvije sedmice će biti završen prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak, a za najdulje mjesec dana i izmjene vezane uz Zakon o porezu na dobit.
Prema važećim propisima, porezi i doprinosi na neto plaće su ogromni i neizdrživi – iznose ukupno 73,73 posto. To znači da, na primjer, na neto plaću od 500 maraka na ime poreza i doprinosa treba platiti još nešto više od 365 maraka! Kad se raščlani sve, po sadašnjim propisima, na osnovicu neto plaće mora se izdvojiti 36,06 posto za penzijskko-invalidsko osiguranje, 25,87 posto za zdravstvo, 3,13 posto za nezaposlenost, 0,50 posto za zaštitu od nesreća i 8,17 posto na ime poreza na dohodak.
– Potpuno smo svjesni trenutnog stanja, načina uređenja države i realne mogućnosti donošenja odluka i zbog toga idemo u ovu reformu postupno, kažu za Dnevni list članovi radne grupe Federalnog ministarstva finansija. Oni energično odbacuju bilo kakvu mogućnost povećanja PDV-a uz objašnjenje da se u tom slučaju smanjenje poreza ne bi osjetilo, jer bi građanima novac ‘pojeo’ povećani porez na dodanu vrijednost.
Prošlog mjeseca sa svojim prijedlogom izišao je Federalni zavod za programiranje razvoja i uvelike organizira javne rasprave o dokumentu pod nazivom “Porezna reforma u funkciji investicija i zapošljavanja”. Međutim, u radnoj grupi Ministarstva finansija smatraju da se radi o prijedlozima “čiji autori kao da žive pod staklenim zvonom” i da je cijeli dokument rađen po principu “teoretskog poimanja poreza bez uvažavanja realnosti”. Naime, Federalni zavod za programiranje razvoja izišao je s idejom da se doprinosi na zdravstvo i nezaposlene potpuno ukinu, da stopa naplate poreza i doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje ostane ista, nudeći pri tom dvije varijante poreza na dohodak – da ostane isti s tim što bi zbrojna stopa oporezivanja neto plaća iznosila 44,23 ili 36,6 posto. Autori ovog dokumenta, međutim, ne objašnjavaju što bi se, recimo, dogodilo sa zdravstvom u slučaju da se doprinosi za tu oblast potpuno ukinu. Stručnjaci kažu da bi u tom slučaju zdravstvo doživjelo potpuni kolaps.
Nadalje, Federalni zavod za programiranje razvoja smatra da bi se zbog smanjenja direktnih poreza kompenzacija nedostajućih javnih prihoda mogla osigurati uštedama u javnom sektoru, ali ne objašnjavaju što to konkretno znači. Takođe, povećali bi akcize na visokotarifnu robu poput kafe, cigareta i alkohola, uveli bi porez na nepokretnu imovinu, porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište “i na kraju, ako je potrebno, povećala bi se stopa PDV-a”. Barata se s povećanjem poreza na dodanu vrijednost sa sadašnjih 17 na 25 posto, a ako to nije moguće, onda na 22,5 posto.
– Neozbiljno bi bilo pojačavati, odnosno podizati ono što funkcionira, dakle PDV po sadašnjoj stopi, a ostavljati po strani i ne dirati ono što ne funkcionira. U tom slučaju, opet bi sav teret pao na leđa građana. Uostalom, građane najviše košta država jer moraju puniti njenu blagajnu, a država opet za plaće i naknade zaposlenika u javnoj upravi izdvaja 60 posto budžeta koji osiguravaju ti isti građani, kažu u radnoj grupi.
– Suština porezne reforme je smanjenje direktnih poreza koji opterećuju cijenu rada čime bi se povećala konkurentnost ekonomije (obaveze po osnovi plaća su trošak preduzeća) uz povećanje i uvođenje drugih poreza koji ne utiču na konkurentnost jer se ne plaćaju prilikom izvoza i troškovno ne opterećuju ekonomiju, stav je Federalnog zavoda, uz naglasak da PDV, akcizee, carine i porezi građana ni na koji način ne utiču na konkurentnost ekonomije.
– Radna grupa Ministarstva finansija ima potpuno drukčiji pristup koji podrazumijeva sistemske reformske poteze koji će se povlačiti postupno. Na primjer, u prvoj fazi, a to znači odmah, doprinos na plaće za zdravstvo smanjio bi se za dva posto, za isto toliko bi se skresao doprinos na penzijsko-invalidsko osiguranje, a za pola posto doprinos za nezaposlenost. Ukupno smanjenje bi se u istom ukupnom postotku nastavilo i svake iduće godine tako da bi se do kraja 2014. postigao ključni cilj – poslodavci bi bili značajno rasterećeni, a opterećenje ne bi bilo prebačeno na građane.
(indikatorba)
