Autor A. DUČIĆ | Objavljeno 09.04.2012. u 06:08
Na prvoj sjednici Istražne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava, koja je održana protekle sedmice, imenovani su predsjedavajući ovog parlamentarnog tijela i njegovi zamjenici, i to Mato Franjičević (HDZ BiH), Borislav Bojić (SDS) i Šemsudin Mehmedović (SDA).
Ovo je još jedna poslijeratna istražna komisija koja se upušta u vrzino kolo zvano “utvrđivanje sumnjivih tokova donacija”, a riječ je o desetinama milijardi maraka, koje su mahom završile u džepovima političkih i ekonomskih tajkuna, odnosno državne mafije.
Dobiti podatke
Predsjedavajući Komisije Mato Franjičević kaže za “Avaz” da očekuje prepreke da i ovaj sastav Komisije završi posao i dođe do relevantne dokumentacije na osnovu koje bi Tužilaštvo BiH i Državna agencije za istrage i zaštitu (SIPA) mogli djelovati.
– Problem je u tome što se često ne mogu dobiti podaci od svih relevantnih institucija i tijela od kojh se zatraži dokumentacija. Po tome se naša država razlikuje od normalnih zemalja – kazao je Franjičević.
U izvještaju Komisije za istraživanje trošenja donacija koja je radila u prošlom mandatu navedeno je da je od 1996. do 2010. evidentirano 7.086.585.413 KM donacija, što, prema pretpostavkama, predstavlja tek oko 30 posto od ukupnog novca koji je stizao u BiH.
Bez odgovora
Navedeno je i da su pojedina ministarstva i zavodi otvarali, mimo zakona, račune u stranim bankama i da je novac koji je dolazio kao donacija išao na račune u Beču, Frankfurtu, Minhenu te još neke druge.
O tome koliko je bila izražena volja da se sarađuje s ovom komisijom, svjedoči podatak da je na 4.000 dopisa odgovorilo samo 34 posto korisnika donacija.
Za osam godina došlo između 71 i 81 milijarde dolara!
Samo prema studiji “Intergritet u rekonstrukciju” koju je uradila međunarodna organizacija iz Velike Britanije “Tiri”, ukupna pomoć međunarodne zajednice našoj državi od 1992. do 2000. godine iznosila je između 71 i 81 milijarde dolara!
Sedam do osam milijardi dolara išlo je za humanitarnu pomoć izbjeglicama, 14 do 15 milijardi za vojne potrebe “čuvara mira”, tri do četiri milijarde za civilne poslove, 10 do 12 milijardi za ekonomski oporavak i rekonstrukciju, pet do šest milijardi za ostalu pomoć.
(dnevniavazba)
