Papa Benedikt XVI i kubanski revolucionarni čelnik Fidel Castro, obojica osamdesetogodišnjaci, šalili su se u srijedu na kratkom sastanku na temu svojih godina, a onda je Castro upitao: A šta papa radi?
Papa i Castro razgovarali su tridesetak minuta u veleposlanstvu Vatikana u Havani, na kraju trodnevna Papina posjeta Kubi. Sveti Otac pozvao je na veću slobodu i jaču ulogu Katoličke crkve u naciji koju vode komunisti.
Glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi kazao je da su Benedikt XVI (84) i Castro (85) razmijenili ideje u vrlo “prijateljskoj atmosferi”.
Castro je 1959. poveo revoluciju i transformirao Kubu u komunističku državu, koju je vodio 49 godina, a 2008. je iz zdravstvenih razloga odstupio s vlasti. Pod njegovom vladavinom Kuba je godinama sebe nazivala ateističkom državom, iako su se odnosi s Crkvom popravili u posljednja dva desetljeća.
Castro je na sastanak s Papom stigao u zelenom Mercedesu SUV, uz veliko osiguranje koje je uključivalo naoružane čuvare. Pri izlasku iz auta pomagala su mu dva saradnika.
‘Što papa radi?’, upitao je Castro Benedikta. Papa mu je govorio o svojoj zadaći, svojim putovanjima u inostranstvo i svojoj službi Crkvi te istaknuo da je sretan što je na Kubi, gdje je toplo dočekan.
Castro je nosio tamnu Reebokovu trenirku i šal usprkos velikim kubanskim vrućinama, a Papi je kazao da je čitav posjet pratio na televiziji. Dvoje njegove djece predstavljeno je Svetom Ocu.
Povodom posjete Pape Kubi, ponovo se razvila debata o Castrovom isključenju iz katoličke crkve, zbog čega se oglasio i nadbiskup Loris Capovillakoji je ustvrdio da “Castro nikada nije izopšeten iz Katoličke crkve, jer i nije bio njen član”.
Vjerska informativna agencija (VIA) prenijela je izjavu Capoville (96), sekretara pape Ivana XXIII, od 1958. do 1963. godine, koji je, čudeći se rasprostranjenom uvjerenju da je Castro 1962. isključen iz crkve, naglasio da “za to nije bilo nijednog razloga”, jer on, kako tvrdi, nikada nije ni bio u njoj.
On kaže da je 1949, dekretom pape Pija XII, iz crkve automatski isključen svako ko se tada priključio komunističkoj partiji, ali i dodao da u dnevniku pape Ivana XXIII ne postoji nikakva bilješka o Castrovom isključenju.
“Castro je pohađao isusovačku školu, međutim poslije nije imao kontakt sa crkvom. Kada je bio na vlasti naredio je da se crkvene škole zatvore, a monasi i monahinje proteraju iz zemlje, kao i jedan biskup i 130 sveštenika”, kazao je Kapovila, prenosi VIA.
Castro je kasnije uspostavio kontakte sa Vatikanom, Havanu je 1974. posjetio najviši crkveni diplomata, kardinal Kazaroli, dok ambasada pri Vatikanu nikada nije zatvarana.
Castro je tokom boravka u Rimu 1996. posjetio papu Ivana Pavla Drugog. Sljedeće godine papa je posjetio Kubu.
Kubanski vođa dopustio je da se slavi Božić, da ulicama idu litije, da se otvore manastiri i bogoslovije kao i da se publikuje crkvena štampa. Nadbiskup Havane, kardinal Alamino, ima od vlasti prihvaćen status posrednika između političkih disidenata i vlade.
(dnevniavazba)
