Počinje li rizik od gojaznosti u majčinoj utrobi?
Nova studija o gojaznosti, globalno proširene naročito među djecom, ukazuje na to da način ishrane tokom trudnoće, zagađenje okoline i stres povećavaju rizik za pojavu gojaznosti kod beba.
Studije o gojaznosti su nedavno preusmjerile pažnju i na period prije samog rođenja.
Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji je pokazalo da način na koji se majke hrane, zagađena okolina i stres mogu uticati na DNA profil njihovih beba, a time povećati i rizik za nastanak gojaznosti.
Bebe se pripremaju za život u vanjskoj sredini dok se razvijaju u utrobi majke, a tokom tog perioda joj se prilagođava i njihova genetska struktura. Tako bebe sa znatno izmijenjenom DNA imaju veće izglede da im se u kasnijim fazama života uveliko poveća tjelesna masa.
Studija provedena na djeci uzrasta od 11 do 13 godina pokazala je da je promijenjeno 29 gena koji bi mogli biti povezani sa gojaznošću.
Promjene na genima se pretpostavljaju kao odgovorne za oboljenja koja nastaju u prvom periodu života, pa i nadalje. Naučnici pokušavaju razlučiti uzajamnu vezu između gena i okoline, ali i način na koji ova dva faktora međudjeluju.
Trenutno se u svijetu bilježi oko 1,5 milijardi gojaznih ljudi, od kojih 500 miliona otpada na odrasle.
Prekomjerna tjelesna masa povećava rizik za oboljenja srca, paralizu, dijabetes, rak, te povišen krvni pritisak i povišene vrijednosti holesterola u krvi.
(trt)