Za jedne su Malvinska ostrva “oduvjek Argentina”, a za druge su Foklandi, jednostavno – dio Velike Britanije.

To je mantra koju su naizmjenično u Ujedinjenim narodima (UN), ali u formi oštrih optužbi na obostrane adrese u Londonu i Buenos Airesu, odavdje preko New Yorka – upućivali Argentinci iii Britanci. Nanjnovija kriza oko Foklanda, započela je odlukom argentinskog državnog vrha da uloži službeni protest UN-u  zbog britanske “militarizacije” voda oko spornog arhipelaga. Diplomatska razmjena između Argentine i Velike Britanije u UN-u, u trenutko kada je svijet iznova okrenut hroničnim problemima na Bliskom istoku – naravno više je od puke retorike, a analitičari se slažu da u njoj ima “kriznog potencijala” u globalnim razmjerama.

Upravo na to upozoravaju mnoge latinoameričke zemlje. 

 Opasno oružje

Obraćajući se novinarima u UN-u, ministar vanjskih poslova Argentine Hektor Timmerman (Hector), rekao je da je o tome već govorio sa generalnim sekretaraom UN-a Ban Ki-moonom, predsjednikom Generalne skupštine UN-a, Nassir Abdulaziz Al-Nassera, kao i sa predsjednikom Vijeća sigurnosti za mjesec februar, ambasadorom Togoa Kodjo Menanom. Osim formalnog prigovora koga je podnio čelnicima UN-a, minister Timerman je rekao da Velika Britanija nema opravdanja za pojačanu militarizaciju regiona.

I niti na jednoj od ovih UN adresa, navodno nije naišao na “tvrde uši”, izuzev možda super-opreznog Bana.  

Timerman je novinarima održao pravo malo hitorijsko predavanje s najnovijim geostrateškim implikacijama oko Foklana, uz niz slajdova o britanskom oružju i za akciju spremnim postrojenjima. Zadržao se posebno na nuklearnoj podmornici “Vanguard”, za koju je naveo da je donijela nuklearno oružje u zonu južnog Atlantika, iako bi taj region trebao biti “nuklearno slobodna zona”, prema prijašnjim ugovorima UN-a:

“Nećemo dozvoliti da područje Foklanda postane nuklearna zona”, rekao je Timerman prilično oštro, ali nije obrazložio kako Argenitina namjerava zaustaviti navedenu britansku militarizaciju. Timerman je novinarima isto tako pokazao slike najnovije generacije britanskih ratnih lovaca – aviona tipa “Tyfphoon” (Tajfun), te raketa “Taurus”, i na koncu britanskog ratnog razarača “Tip 45”.

Trideset godina od argetinsko-britanskog rata oko Foklanda, u kome je 1982 poginulo oko 900 ljudi, Argentinci sada optužuju Britance za najnoviju eskalaciju, te za militarizaciju tog ostrvskog područja.

Timerman je novinarima u UN-u rekao da Velika Britanija demonstrira vojnu snagu u regionu u kome britanski avioni sa tri aerodrome na Foklandima mogu doletjeti ne samo do Argentine, već do Amazona u Brazilu, do Čilea, Paragvaja i Urugvaja. Sve to, samo po sebi predstavlja prijetnju, rekao je on.

Dodao je da se radi o istim zračnim eskadrilama koje su učestvovale u ratnim operacijama u Libiji, Avganistanu i Iraku. Da bi pokazali svoju podršku Argentincima, pred novinarima u UN-u, Timermanu su se pridružili diplomatski predstavnici gotovo svih najvećih latinoameričkih zemalja, od Brazila do Čilea i ostalih većih latinoameričkih zemalja.

Timerman se potom upitao, zašto London tretira Foklandske ostrve “kao da se radi o Persijskom zaljevu”. Nova argentinska diplomatska ofanziva u UN-u, uslijedila je nakon što je predsjednica Argentine Kirstina Fernandes de Kiršner (Cristina Fernández de Kirchner) kritikovala odluku Londona da u južni Atlantik pošalje vojvodu od Kembridža i jedan od svojih najmodernijih ratnih brodova (Pomenuti razarač – Tip 45).

Timerman će takođe obavijestiti UN o tome da je Velika Britanija prekršila oko 40 rezolucija UN-a, koje pozivaju na dijalog između Britanije i Argentine u cilju mirnog rješenja sukoba započetog još 1833. Argentinski ministar je čak optužio Veliku Britaniju da na Foklandima traži svoje “posljednje utočište za umiruću imperiju”.

Obraćajući se istoj grupi novinara koja je u UN-u pratila press-konferenciju argentinskog ministra vanjskih poslova, ambasador Velike Britanije u UN-u u Njujorku, Mark Lajal (Lyall) Grant oštro je odgovorio šefu argentinske diplomatije, optužujući ga da nastavlja provocirati London huškačkom retorikom:

“Britanija je bila na Foklandima kada Argentina još nije ni postojala kao država”, rekao je Grant, odbaciviši primjedbe Timermana o neokolonijalnom mentalitetu Velike Britanije. Naime, Britanci tvrde da su oni otkrili i posjedovali ta ostrva 100 godina prije nastanka Argentine.

Ambasador Grant je dodao da su optužbe argentinskog ministra vanjskih poslova o britanskoj militarizaciji južnog Atlantika – “smeće”, te da ove razmjene riječi u UN-u ne bi uopće bilo da Timerman nije došao sa svojim prijedlozima u na East River. Po svemu, Velika Britanija – blago rečeno ne  gleda s blagonaklonošću na nikakvu medijaciju Svjetske organizacije, jer smatra da sa Argentinom nema više šta razgovarati oko Foklanda.

Kada je riječ o optužbama za militarizaciju, radi se o “manifestnom apsurdu”, dodao je britanski predstavnik u UN-u, napominjući da Velika Britanija ne radi ništa novo u region Foklanda, što nije radila već 30 godina. On je također indirektno negirao navode da Argentinci imaju bilo kakva teritorijalna prava na Malvine, “samo zato što je Argentina oko 480 kilometara udaljena od Foklanda”

“Ako bi se računalo po tome onda bi Kanada mogla imati pravo na Aljasku”, rekao je Grant. On je dodao da će Britanija “robustno braniti” pravo stanovnika Foklanda na svoju suverenost. Na Foklandima trenutno živi oko 2500 stanovnika, uglavnom engleskog porijekla, a službeni jezik je isto tako engleski.

Ko zaboravlja na historiju

No, Argentina očito polaže prava na Foklande, kao na svoju teritoriju, koju su Britanci osvojili prije skoro 180 godina. Na Foklande je prvo prava polagala španska kruna, a zatim nezavisna Argentina, da bi ih 1833. zauzeli Britanci koji su istjerali “gaučose” (domorodce) i doveli naseljenike iz Britanije.

Oko suvereniteta nad ostrvima je 1982. godine vođen Foklandski rat između Argentine i Velike Britanije, kojeg je Argentina izgubila nakon akcije što ju je naredila tadašnja britanska premjerka Margaret Tačer (Thatcher).

Grant je odgovarajući na pitanje prisutnih novinara – da li se u pozadini sukoba Argentine i Velike Britanije, ipak krije interes dvije zemlje na navodno velika nalazišta nafte i gasa u zoni Malvinskih ostrva, rekao, kako građdjani Foklanda kao i svi drugi imaju pravo ekspolatirati svoja prirodna bogatstva. On je kazao da London nema interesa za to:  Što se nafta i gasa tiče, oni će biti u korist stanovnika ovog otočja, a ne gradjana Velike Britanije, rekao je Grant.

Odgovarajući na pitanje dopisnika “Dnevnog avaza” iz UN-a, da li je ipak istina da Velika Britanija namjerava nastaviti gomilati nuklearna oružja u regionu, te kako komentira izjavu argentinskog ministra Timermana, da njegova zemlja “to neće dozvoliti”, britanski ambasador Grant je rekao, da se radi o pokušaju “emotivne upotrebe termina nuklearizacija”.

“Mi nikada nismo govorili o nikakvoj posebnoj odbrambenoj opremi i naravno mi nikad ne govorimo javno o nikakvom nuklearnom oružju. To nije ono što mi činimo. I mi ne nastojimo da eskaliramo retoriku, ali mi imamo dužnost da imamo dovoljnu odbranu Folklandskih ostrva i mi ćemo to osigurati”, rekao je Grant za Avaz.

Britanski ambasador u UN-u je dodao, da je njegovo obraćanje novinarima rezultat činjenice da je prvo “gospodin Timerman pokušao internacionalizirati pitanje da smo mi (Britanci – op.aut.) na neki način militarilizirali region”.

On je, ipak, još jednom upotrebio riječ “robustna odbrana Foklanda”, ali nije htio komentirati kretanje britanskih nuklearnih podmornica, iznoseći čudjenje, kako je argentinski ministar vanjskih poslova Timerman znao njihovu rutu:

“Ja ne znam za pravac njihovog kretanja”, rekao je Grant naglašavajući da se one sigurno kreću u međdjunarodnim teritorijalnim vodama.

Zbunjeni Ban Ki-moon

Grant nije želio komentirati mogućnost da generalni sekretar UN-a Ban pruži “dobre usluge” pregovora sa Argentinom, navodeći kako još nije o tome razgovarao s čelnikom UN-a, odkako se ovaj u petak sastao sa argentinskim ministrom Timemrmanom.

Grant je samo rekao, kako je Ban Ki-moon ponovio iste one riječi koje stalno ponavlja Argentincima, kada s vremena na vrijeme dobije prijedlog iz Buenos Airesa da razgovara o ovom pitanju. I argentinski minister vanjskih poslova Timerman, u New Yorku je novinarima kazao, kako mu je Ban obećao da će prvo razgovarati o svemu s Englezima, te da će tek onda odgovoriti na argentinsku inicijativu.

 

(Dnevni Avaz)

By teha5

Leave a Reply