Olakšati procesuiranje ratnih zločina
Predsjednici Srbije i Hrvatske i članovi Predsjedništva BiH sastat će se u petak na Jahorini, na sastanku kojim će biti potvrđeno opredjeljenje tri države za jačanje dobrosusjedskih odnosa, a jedna od tema razgovora bit će inicijativa hrvatskog lidera Ive Josipovića da se procesuiranje odgovornih za ratne zločine olakša međudržavnim sporazumom.
Prethodni sastanak trilaterale održan je u julu prošle godine na Brijunima, na temu saradnje u procesu eurointegracija i mogućnosti čvršćeg povezivanja privreda BiH, Srbije i Hrvatske.
Ovogodišnji sastanak događa se, međutim, u znatno izmijenjenim političkim okolnostima, budući da je u Hrvatskoj u međuvremenu izabrana socijaldemokratska vlada, koja ima više sluha za regionalne inicijative predsjednika Josipovića.
Iz Josipovićevog ureda je za agenciju Tanjug saopćeno da će on predložiti da se „olakša procesuiranje ratnih zločina postizanjem međunarodnog sporazuma, koji može biti bilateralan ili trilateralan, a kojim bi se, između ostalog, odredilo da se optuženima za ratne zločine sudi na teritoriji države čiji su državljani”.
Cilj ove inicijative je da se trajno i sistemski riješi problem krivičnog gonjenja osumnjičenih za ratne zločine u regiji kako se ne bi ponavljale situacije kao što je slučaj Tihomira Purde koji je početkom prošle godine uhapšen u BiH po potjernici Srbije.
Neformalne trilaterale
Takav sporazum, kako ocjenjuju u Josipovićevom kabinetu, može se smatrati i jedinom pravom alternativom spornom Zakonu o ništavnosti određenih pravnih akata pravosudnih organa bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije, koji je u posljednjim danima vladavine donijela administracija bivše premijerke Hrvatske Jadranke Kosor.
Iako su neformalne trilaterale u jugoistočnoj Evropi proteklih nekoliko godina bile jedan od omiljenih formata za rješavanje regionalnih problema, pa su tako postojali srbijansko-bosansko-turski, srbijansko-hrvatsko-mađarski i srbijansko-hrvatsko-slovenački trilateralni susreti, stručnjaci procjenjuju da su za stabilnost regije redovni kontakti predstavnika Srbije, Hrvatske i BiH daleko najznačajniji.
Sigurno je, međutim, da opstanak i funkcionisanje BiH neće biti jedina tema predstojećeg sastanka na Jahorini, budući da je, nakon uspjeha nedavnog referenduma u Hrvatskoj, ta država jednom nogom u EU, a ovo će biti odlična prilika da se još jednom potvrdi kao regionalni lider u procesu eurointegracija.
Nova vlada u Zagrebu je, inače, postavila je regionalnu ekonomsku i političku saradnju u sam centar svoje programske agende, a godinama unazad to čini i predsjednik Srbije Boris Tadić, čiji se lični i politički odnosi sa predsjednikom Ivom Josipovićem već duže vrijeme percipiraju kao uzoran model za prevazilaženje postkonfliktnog perioda u regionalnim odnosima na Balkanu.
Izvor: Agencije
(balkansaljazeeranet)