Josipović za arbitražu o granici sa BiH i Srbijom
Predsjednik Republike Ivo Josipović predložio je juče za da Hrvatska sa Srbijom i BiH ponaosob dogovori arbitražu o graničnom problemu ne uspije li u bilateralnim pregovorima riješiti neriješene probleme o granici.
– Držim da bi trebalo ostaviti još neko kraće vrijeme za bilateralna rješenja, a ako se ona ne postignu, bilo bi mudro dogovoriti arbitražu o granici sa svakom od tih zemalja, izjavio je Josipović za Novi list.
Predsjednik smatra da bi arbitražu trebalo dogovoriti bilateralno, bez inoatranih partnera i u direktnim pregovorima, kako bi se pojeftinio i skratio postupak u odnosu na arbitražu granice sa Slovenijom, pa i u odnosu na vjerovatnu arbitražu s Crnom Gorom o granici kod Prevlake.
– Moglo bi se dogovoriti tako da svaka zemlja predloži po dva arbitražna suca, te da se o petome zajedno usaglase, i uzajamno slože da pristaju na svaki rezultat arbitraže«, smatra Josipović.
On je tu svoju mogućnost neslužbeno spomenuo svojim kolegama iz Srbije i BiH.
Hrvatska trenutno arbitražom rješava problem granične crte sa Slovenijom, a moguće je slično rješenje i s Crnom Gorom. Sa Slovenijom je arbitraža dogovorena nakon gotovo dvije decenije neuspješnih pregovora i dvogodišnje slovenske blokade hrvatskih pregovora s EU, te nakon što je američka diplomatija od Slovenije direktno zatražila da popusti. Arbitraža se dogovara u saradnji s Evropskom komisijom.
S Crnom Gorom je 2002. uspostavljen privremeni režim na spornoj granici kod Prevlake, koji otad funkcionira bez teškoća. Dužnosnici su u nekoliko navrata spominjali mogućnost da neka od uglednih nadležnih institucija, poput Međunarodnog suda pravde ili Međunarodnog suda za pravo mora, trajno arbitrira i tako riješi problem, ali rješenje još nije usuglašeno.
Premda se o njima ne govori često, granični problemi sa Srbijom i BiH nipošto nisu bezazleni. Hrvatsko-slovenski primjer pokazao je da dobrosusjedske odnose mogu pogoršati do zabrinjavajućih razmjera. Zato je interes cijele regije da se takvi problemi rješavaju dogovorom. Uspije li Hrvatska u tome preuzeti inicijativu, pokazala bi se kao zemlja sposobna zastupati i provoditi evropske vrijednosti kompromisa i razumijevanja u regiji. Pokazala bi, također, da poštuje vlastito obećanje kako neće blokirati susjede na putu u EU onako kako je nju blokirala Slovenija.
Sa Srbijom je najviše neraščišćene granice na Dunavu, jer Srbija zastupa načelo da granica ide sredinom rijeke, dok Hrvatska želi poštovati granice prijeratnih katastarskih općina, koje prelaze na obje obale Dunava. S BiH je potpisan Sporazum o granici, ali Sabor ga nije ratificirao jer je Hrvatska naknadno zatražila ponovno otvaranje pregovora, nezadovoljna time što su Mali i Veli Školj, dva grebena kod Neuma, pripala BiH. Problem se dodatno zapleo nakon što su neki političari u BiH počeli tvrditi da vlasništvo nad ta dva grebena BiH otvara pravo na pristup otvorenom moru, što hrvatska strana ne priznaje.
(indikatorba)
