Bijes je potaknut nakon što je Jochen Hartloff, državni ministar pravde za okrug Rhineland-Palatinate, u intervjuu za berlinski tabloid BZ izjavio, da bi šerijatsko pravo u svojoj „modernoj formi“ moglo biti prihvatljivo u Njemačkoj. Njegove izjave su ponovljene i objavljene u petak, 3. februara, u dnevnim, centralno ljevičarskim novinama, Zeitung. Islamski moralni kod „je nesumnjivo razumljiv i prihvatljiv kada se odnosi na pitanja građanskog prava“, rekao je Hartloff, političar centralno ljevičarske, socijalno-demokratske stranke (SDP).
Iako je razjasnio da se to konkretno odnosilo na pitanja porodičnog prava, kao što su razvod i alimentacija, ipak nije dobio pozitivne reakcije. „Njemački sudovi su ovdje nadležni za sprovedbu prava“, za časopis Bild izjavio je ministar pravde za okrug Hesse, Jörg-Uwe Hahn. „Mi ne trebamo specijalne islamske sudove.“
U islamu, šerijat određuje i upravlja svim propisima u životu muslimana, od dnevne molitve do posta, od braka i nasljedstva do finansijskih sporova. Islamski zakoni su ipak neprimjenjivi na nemuslimane, čak su u suprotnosti s njima. Ako bi Njemačka sprovela dio šerijatskog prava, ipak ne bi bila prva evropska država koja se na to odlučila. Šerijatsko vijeće već dugo godina djeluje u Velikoj Britaniji, a koje se najčešće bavi pitanjima braka i razvoda. Ovakvi sudovi postoje i u nekim dijelovima Grčke.
Uprkos početnim kritikama, Harttlofove izjave su pozitivno prihvaćene od strane pojedinih njemačkih političara, jer pogoduju integraciji muslimana u njemačko društvo. „To može u konačnici poslužiti kao povod za integraciju“, Michael Frieser, stručnjak za integracije konzervativnih grupa ispred njemačkog parlamenta, izjavio za Süddeutsche Zeitung. Frieser je rekao da nema ništa protiv imigranata koji traže svoje sudove u skladu sa zakonskim sistemom u kojem žive. Dodao je da bi se islamsko pravosuđe moglo iskoristiti za pripremanje podloge sudu za građanska prava.
Aiman Mazyek, iz Vijeća muslimana Njemačke je pohvalio Harttlofove izjave. Mazyek je njegove komentare nazvao „putem ka uspostavljanju mira između zavađenih strana“, izjavljuje The Local. Prema izvještajima državne komisije, u Njemačkoj živi između 3.8 i 4.3 miliona muslimana, što čini 5% od 82 miliona ukupne populacije. Trenutno su Nijemci neprijateljski raspoleženi prema muslimanima, čemu svjedoče žestoke debate o imigracijama muslimana u ovu zemlju. Kontroverze su započele 2009. godine kada je bankar Thilo Sarrazin-a optužio muslimanske imigrante za podrivanje društva koje zbog njih postaje manje inteligentnim.
Merkel prosuđuje da multikulturalizam nije uspio u Njemačkoj. Ovakvi navodi su prouzročili negativne reakcije njemačkog predsjednika Christian Wulff-a, koji je naglasio da je islam dio njemačkog društva. Njemački političari su pozvali na priznavanje islama kao jedne od zvaničnih religija u katolički većinskoj državi.
(akosba)