Zapadni investitori se okreću islamskom bankarstvu u toku recesije
Američka banka Goldman Sachs prošle godine je uložila 2 milijarde dolara u islamske obveznice i uprkos brojnim kritikama da neće biti u mogućnosti da se usaglasi u potpunosti sa islamskim principima poslovanja, brojne zapadne banke i dalje ostaju prisutne u islamskom finansijskom prostoru, prema izvještaju Reutersa. Globalna finasijska kriza prisilila je bankre i ulagače da se okrenu beskamatnim islamskim finansijama, kao konzervativnijoj strategiji ulaganja.
„Nametnuta nam je misao da se u životu može uspjeti jedino, ako posudimo novac od banaka kako bismo mogli da pokrenemo neki uspješan biznis. Međutim, zbog finansijske krize, ljudi shvataju da bi trebali da rade u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima“, kaže Monem Salam, svršenik University of Texas, koji trenutno radi kao portfolio menađer za Amana investicijske fondove u Bellinghamu, Washington.
Prema smjernicama utvrđenim u islamskim tekstovima i tradiciji, Amana i drugi islamski investicijski fondovi ne uzimaju kamatu, i izbjegavaju ulaganje u kompanije koje krše islamska načela poslovanja(npr. alkohol, svinjetina, pornografija ili kockanje).
USA Today na sljedeći način objašnjava način na koji funkcioniše islamsko bankarstvo:
Islamske banke zaobilaze uzimanje kamate preko tretiranja kredita kao najmova ili podjele profita. Hipoteka u islamskom bankarstvu se posmatra kao najam. Banka, a ne dužnik, kupuje kuću. Dužnik uplaćuje redovite rate u toku određenog vremenskog perioda nakon kojeg postaje vlasnik kuće. Dobit banke tehnički dolazi od iznajmljivanja kuće, a ne pozajmljivanja novca. Loundy primjećuje da je hipoteka u islamskom bankarstvu skuplja od tradicionalnih hipoteka, jer ona uključuju papirologiju za dvije kupovine kuće: prva, kupovina od strane banke, druga, od strane dužnika nakon što se završi plaćanje banci. Što se tiče poslovnih zajmova, banka učestvuje u dobiti, čineći na taj način islamsko finansiranje više kao suvlasničko ulaganje, nego kredit. Čak i štediše u islamskim bankama dobijaju proporcijalan udio dobiti i gubitaka banke, umjesto primanja fiksiranih kamata.
Ovim, stoljećima starim principima finansijskog poslovanja u savremenom dobu se poklanja sve više pažnje, a dokaz tome je i osnivanje „Islamskog finansijskog projekta“ na Harvard univerzitetu, kao i pohvale koje dolaze čak i od Vatikana.
“Etička načela na kojima se temelji islamsko bankarstvo približavaju banke svojim klijentima i pravom duhu koji bi trebao karakterisati sve financijske usluge”, navodi se u službenom vatikanskom list Osservatore Romano, kako prenosi list Bloomberg.
Salam objašnjava princip izbjegavanje kamate, kao naredbu od Boga ljudima da budu milostivi jedni prema drugima. „Mnogi to posmatraju suviše jednostavno i pogrešno, smatrajući da je kamata i zarada na dati novac, osnova pozajmljiva novca. Međutim u islamu pozajmljivanje novca je oduvijek posmatrano kao čin milosrđa. Umjesto primanja kamate za posuđeni novac kao nagrade, ta nagrada se prepušta Bogu na budućem svijetu“, kaže Salam.
Među muslimanima su aktuelne rasprave o tome da li su određena ulaganja u skladu sa šerijatskim propisima, poput onih o obveznicama u vlaništvu Goldman Sacha, gdje je dobit na te obveznice fiksirana na godišnjem nivou, što mnogi muslimani vide kao jednu vrstu kamate.
Izvještaj o muslimanima u Americi od strane Pew Foruma pokazuje da su bili izuzetno pogođeni nedavnom recesijom. „Postotak američkih muslimana koji tvrde da imaju vlastite domove je opao od 2007, dio onih na ljestvici niskih primanja se povećao, 45% američkih muslimana tvrdi da su im godišnji prihodi manji od 30,000 dolara u usporedbi sa 36% javnog mijenja“.
Za muslimanske obitelji koje se teško snalaze u ovim vremenima, Salam preporučuje konzervativniji finansijski pristup: plaćanje gotovinom za velike kupovine, izbjegavanje zaduživanja kao i smanjenje nepotrebnih troškova.
(akosba)
