Netanyahu je svoj zahtjev “opravdao” općom nestabilnošću u regiji nakon Arapskog proljeća. “S obzirom na brojne izazove i prijetnje koje nas okružuju, mislim da bi bila pogreška, velika pogreška, smanjiti proračun za obranu”, kazao je jučer izraelski premijer.
Sigurnosni izazovi najveći u zadnjih desetak godina
Ukoliko prijedlog prođe, izraelski vojni proračun povećat će se za dodatnih 780 milijuna dolara. Originalno su vojni troškovi postavljeni na 13 milijardi dolara, od čega tri milijarde otpadaju na američku pomoć. Prošle godine ministar obrane Ehud Barak je zatražio dodatnih 20 milijardi dolara vojne pomoći od SAD-a.
Iako su se sigurnosne okolnosti za Izrael objektivno u zadnjih godinu dana pogoršale, zbog nategnutih odnosa s nekadašnjim partnerima Turskom i Egiptom, stanja u Siriji, približavanja Hamasa i Fataha te straha od iranskih nuklearnih ambicija, mnogi smatraju kako Netanyahu potenciranjem vanjske opasnosti zapravo samo želi skrenuti probleme s unutrašnjih problema.
Nelogična politika
Troškovi života rastu, a štrajkovi zbog loše ekonomske situacije sve su češći. Međutim, iako su izraelske vlasti svjesne da moraju rezati javne troškove, one vode čudnu politiku u kojem istovremeno ne odustaju od gradnje naselja na okupiranim teritorijima i traže veće izdatke za vojsku, koji su nužni upravo zbog takve agresivne politike. Koliko dugo će Netanyahu i njegova stranka Likud moći voditi takvu politiku bez ozbiljnih reperkusija, ostaje za vidjeti.
(indexhr)