Tri događaja iz protekle godine

1. Prvi kongres vjeroučitelja. Odluka ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo da ocjene iz predmeta vjeronauka ne ulaze u opći prosjek imala je odjek i u drugim katonima. Odluku ministra Suljagića podržao je Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, očekujući da će Suljagićev primjer slijediti i njegove kolege u drugim kantonima, međutim muslimani u BiH ovu odluku okarakterisali kao ideološke ostatke komunističke represije i prvi korak ka ukidanju vjeronauke. Odluka nije sprovedena u djelo jer, Vjersko-prosvjetna služba Rijaseta Islamske zajednice u BiH, vjeroučitelji, Katehetski ured Vrhbosanske nadbiskupije, udruženja, organizacije, ali i veliki dio javnosti nije se složio sa odlukom. Ova nepromišljena odluka umnogome je utjecala na muslimane u BiH. U prvom redu zbližila je njihove stavove bar o jednom pitanju i, uvjetno rečeno, obnovila osjećaj duhovnosti što možemo vidjeti možda u ozbiljnijem odnosu roditelja i djece spram vjeronauke, ali i povećanom broju polaznika mektebske pouke. Smijemo li se usuditi reći kako je negativna odluka pozitivno djelovala na muslimane u BiH? Spornom odlukom ministra dobila je na značaju i organizacija, rad i komunikacija islamskih vjeroučitelja u BiH. Javnost je dobila priliku upoznati se sa nastavnim i vannastavnim aktivnostima vjeroučitelja te uvidjeti koji značaj vjeronauka ima u životu muslimana, ali i društva općenito. Aktivniji rad vjeroučitelja doveo je do organizovanja Prvog kongresa vjeroučitelja, 3. decembra 2011.

2. Osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Institucije kulture, nauke i umjetnosti u Bosni i Hercegovini nalaze se u teškom materijalnom, kadrovskom i organizacionom stanju i zahtjevaju značajniju podršku institucija vlasti. Imajući u vidu realno ekonomsko i socijalno stanje u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina, ali i Bošnjaci, ideja o osnivanju Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti izgledala je mnogima samo ideja teoretskog karaktera. Ipak, BANU je osnovana, 9. juna 2011. , a Bošnjaci se mogu nadati da će ova institucija realizovati projekte koji su od vitalnog značaja za BiH i Bošnjake, poput izrade mape kulturne baštine Bošnjaka, nacionalnog kalendara, bosanske enciklopedije itd.

3. Izvještaj o islamofobiji. Posljednjih godina zapaža se sve češća upotreba medijskog prostora, umjetničkih sadržaja i izraza u cilju širenja direktne ili indirektne netolerancije ili vrijeđanja vrijednosti islama i islamskih autoriteta. Dodikovi novinari, novinari Federalne televizije, koja je uporna u jednostranačkoj politici, novinari Oslobođenja, Dana i drugih listova slične politike, godinama o muslimanima i Bošnjacima montiraju sadržaje koji su neprimjereni i često uvredljivi. Njihove uvrede su samo podsticaj pojedincima u manjem entitetu koji svakodnevno uništavaju, uzrurpiraju imovinu muslimana i čine ih ugroženim. Nagrađivanje novinara koji imaju za cilj minimiziranje muslimanske žrtave u ratu, politika separatizacije, proglasi o terorističkim prijetnjama vehabija i slično, podstiču napade na muslimane u BiH, što je vidljivo iz konstantnih verbalnih i fizičkih napada u manjem entitetu, ali i Federaciji. Prvi Izvještaj o islamofobiji, diskriminaciji i netoleranciji na području Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini predstavljen je javnosti 18. 8. 2011. godine. Ovo je prvi izvještaj ovakve vrste nastao u okviru Islamske zajednice i obuhvata vremenski period od 2004. do 2011. g. Cilj Izvještaja je registriranje, upoznavanje i informiranje o slučajevima islamofobije, diskriminacije i netolerancije na osnovu vjere, ohrabrivanje žrtava netolerancije i diskriminacije da ispričaju svoja iskustva, podizanje svijesti da se slučajevi islamofobije, netolerancije i diskriminacije trebaju ozbiljno uzeti i da je potreban zajednički odgovor društva. Nadamo se da ćemo odsad sa izvještajima o islamofobiji svake godine dobiti sistematski prikaz svih napada na islam i muslimane u BiH.

(preporodcom)