Kolekcionar austrijskih zlatnika
Unatoč tomu što sudski postupak traje već čitavo desetljeće, još nije do kraja utvrđen obujam niti sadržaj, a ni vrijednost Titove imovine. Procjene popisanih predmeta variraju, pa jedni tvrde da je u pitanju milijunska vrijednost, drugi pak govore o desecima milijuna eura vrijednoj ostavštini. Primjerice, u tri postojeća popisa Titove imovine ubilježena su 2.663 austrijska zlatnika – 2.055 malih i 608 velikih dukata čija tržišna vriejdnost nije utvrđena. Beogradska Politika piše kako se uvidom u tečajne liste austrijskih banaka može odrediti njihova vrijednost i da ona iznosi 614.570 eura. Međutim, nedoumice izazivaju izjave bivših suradnika veleposlanstva i konzulata te turističkih i trgovinskih predstavništava bivše Jugoslavije u Beču koji tvrde da je zlatnika bilo mnogo više.
– Redovito su prenošeni u ručnoj prtljazi jugoslavenskih dužnosnika. Tito je volio austrijske dukate, a sam je birao i banke koje su ih isporučivale – kaže jedan bivši visoki jugoslavenski diplomat u Beču.
No, nisu u igri samo zlatnici. Pitanje je kome će, recimo, pripasti sablja vojskovođe Imuharija iz 17. stoljeća optočena zlatom koju je Titu darovao Moamer Gadafi. Ili kolekcija od 167 lovačkih pušaka ili pak druga sablja optočena srebrom i dijamantima koju je dobio na dar od Staljina? Nedokučivost čitave ostavštine možda najbolje simbolizira ručni sat naluksuznije svjetske marke Patek Phillipe, koji nikada i nije bio zaveden u popise Titove imovine. Riječ je o prototipu kalibra 1591 izrađenog u spomenutoj švicarskoj radionici 1944. godine, u kučištu od 18-karatnog zlata, prvim takvim opremljenim središnjim sekundarom i indikatorom mjesečevih mijena te vječnim kalendarom. Kao takav, bio je žudnjom mnogih kolekcionara.
Sat je bio Titov od 1945. pa do njegove smrti. Činjenica da je upravo on bio njegov prvi vlasnik digla je cijenu tog sata u nebeske visine, pa je na dražbi u Ženevi 2001. prodan za astronomskih 3,08 milijuna švicarskih franaka. Bio je to ujedno četvrti rekordni iznos koji je jedan ručni sat postigao na dražbama u svijetu. No, nikada se nije saznalo kako je sat uopće dospio na dražbu niti kome je isplaćena postignuta svota.
Tajne “četvrtog protokola”
U spomenuta tri popisa Titove imovine na gusto tipkanih 400 stranica, kao što se kaže, nema čega nema. No, nekih predmeta ondje doista nema. Konkretno, kolekcije od stotinjak unikatnih satova koji su pripadali visokim časnicima Wehrmachta.
Zagonetku oko Titove imovine podgrijava navodno postojanje još jednog, četvrtog popisa koji su zapadne tajne službe nazvale “četvrtim protokolom”, a o kojemu se vrlo malo zna. Navodno su smao predmeti s tog popisa vrijedni više od deset milijuna eura!
Taj popis navodno sadrži šifre tajnih računa koje su, prema pisanju Politike, SAD i zapadne sile otvarale za potrebe njima korisnih stranih državnika, najčešće diktatora iz zemalja Trećeg svijeta.
“Takvi državnici uvijek su bili izloženi riziku, pa je za njihove potrebe osnovana tzv. zlatna pričuva” – napisao je svojedobno londonski Independent.
(webpublicapressnet)