Internet-kriminal, koji podrazumijeva upade na oficijelne internet-stranice, krađu mailova, internet-lozinki i podataka s kreditnih kartica, veoma je raširen i svake godine na ovaj način u svijetu budu otuđene milijarde dolara.
Niko ne zna pouzdano koliko je ova vrsta kriminala raširena u BiH, ali, kako su nam rekli stručnjaci iz ove oblasti, on ipak predstavlja problem kojem nije posvećeno dovoljno pažnje.
Opasne poruke
Azem Husrep, tehnički direktor firme “PickPay”, koja se, između ostalog, bavi zaštitom podataka na internetu i već duže sarađuje s Federalnom upravom policije, rekao nam je da su najrašireniji oblici internet-kriminala tzv. karding (carding) i fišing (phishing).
Husrep: Čuvajte podatke
– Karding se koristi kada haker dođe u posjed podataka s kreditne kartice, koje može pročitati u svakom trenutku ako ne pokrijete karticu prilikom plaćanja. Dakle, nije mu potrebno ništa drugo osim da pročita 16-znamenkasti kod s kartice i ima sve što mu treba. Nakon toga obavit će kupnju putem interneta da bi provjerio da li je kartica validna. Obično kupuje za simboličan iznos da ne bi privukao pažnju vlasnika. Kada jednom utvrdi da je kartica validna, potrošit će, najvjerovatnije, sav novac s nje – rekao nam je Husrep.
Prema njegovim riječima, druga vrsta internet-krađe je fišing i u ovom slučaju, hakeru nije potreban fizički kontakt sa žrtvom da bi je opljačkao.
– Žrtva krađe najvjerovatnije će dobiti poruku elektronskom poštom, koja će izgledati kao da ju je poslala banka. Internet-adresa pošiljaoca razlikovat će se možda u jednom slovu od oficijelne, ali malo ko to primijeti. Uz to, žrtva će dobiti formular koji mora popuniti, uz opravdanje pošiljaoca da banka mora provjeriti stanje na računu. Nakon što u formular unesete broj kreditne kartice, haker ima neograničen pristup vašem bankovnom računu – kazao je Husrep.
Tamna brojka
Budimlić: Niko ne prijavljuje napade
Muhamed Budimlić, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, inače docent na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu i stručnjak za kompjuterski kriminalitet, istakao je da je kod nas, kao i u svijetu, ova vrsta kriminala veoma raširena, ali podaci o počiniocima nalaze se u “apsolutnoj tamnoj brojci”, jer niko ne prijavljuje napade.
– Ovo spada u neregistrirani kriminalitet, jer se veoma teško ulazi u trag počiniocima. Ta pojava raširena je i kod maloljetnika i punoljetnih osoba. Kod maloljetnika to se većinom svodi na upade na profile na Facebooku, dok oni punoljetni, koje možemo nazvati profesionalnim hakerima, za svoje mete biraju osiguravajuće kuće, banke, sigurnosne i državne agencije – kazao je Budimlić.
Mogućnost nagodbe!?
Budimlić je istakao i to da u SAD, u slučaju da haker bude otkriven, postoji mogućnost da se nagodi i ostane raditi u policiji ili nekoj drugoj sigurnosnoj agenciji na razvijanju softvera za zaštitu od hakerskih upada.
– Moguće je i kod nas, ali samo kao individualni dogovor između oštećenika i oštećenoga. U zakonu ne postoji odrednica koja omogućava ovakvo nešto. Ako je prijavljeno krivično djelo, tada je gotovo, počinilac ide na sud. Ali, ako interna služba neke banke, recimo, otkrije počinioca, moguća je ovakva nagodba – kazao je Budimlić.
Potrebno educirati kadar
Budimlić je naveo i da BiH ima solidan zakonodavni okvir kada je u pitanju normiranje ovih krivičnih djela.
– Nažalost, od toga dalje nismo otišli. U nadležnim institucijama trebalo bi razviti organizacije i educirati ljude kako bismo bili spremni da se borimo protiv ovog oblika kriminala. Posebna priča su vještaci. Postoji ih nekoliko registrovanih u ovoj oblasti, ali to je i dalje premalo – rekao je Budimlić.
(dnevniavazba)
