– Vera Jovanović i Almir Terzić, Oslobođenje 11. januar 2012, u tekstovima „Rijaset iznosi neistine”, str. 7, i „Pravo na osobni i drugačiji stav”, str.10, problematizirali su stavove Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i umjesto argumentiranog odgovora iznijeli su neistine, proizvoljne kvalifikacije i doveli javnost u zabludu.
Vera Jovanović i Almir Terzić u svojoj izjavi i tekstu nisu ponudili kontraargumente ili demanti njima spornih navoda. Umjesto da javnosti prezentiraju odgovore na pitanja i činjenice, Jovanović i Terzić se identično zaklanjaju iza demokratske tekovine slobode iznošenja javnog stava. Islamska zajednica poštuje i podstiče slobodu mišljenja i javne debate, ali smatra da nije moralno i profesionalno služiti se manipulacijom i lažnim predstavljanjem na način da se osobna mišljenja i stavovi zaogrću institucijom koja se predstavlja ili ste njen član. Naime, Vera Jovanović se u javnosti predstavlja i titulira kao predsjednica Helsinškog komiteta, dok je Almir Terzić potpisao svoje pismo kao član Helsinškog komiteta, a ne samo kao Almir Terzić ili kao novinar. Međutim, kada im se ukaže na neutemeljenost i štetne posljedice izrečenih stavova ili zatraži da ponude objašnjenje, onda se pozovu na pravo iznošenja ličnog mišljenja i da je to njihov lični stav, a kao Islamska zajednica im to pravo osporava. Prema njihovom vlastitom priznanju, iznijeli su lični stav, ali je činjenica da taj stav zaogrću plaštom Helsinškog komiteta, nekada respektabilne organizacije, očito nastojeći svojim stavovima dati željenu težinu. Skrivati se iza institucije Ombudsmena ili Helsinškog komiteta i davati osobne izjave, te pri tome ne osjećati bilo kakvu potrebu da se ponude argumenti je krajnje licemjerno i suprotno zdravom razumu. Takav pristup rukovodećih ljudi ili odgovornih članova potpuno moralno diskreditira instituciju koju predstavljaju i razotkriva unutarnju logiku po kojoj funkcionira.
Vera Jovanović nije demantirala činjenice da je Helsinški komitet na međunarodnom nivou zbog finansijskih malverzacija i pronevjera bankrotirao, da je podržala kršenje, na zakonu i međunarodnim normama ustanovljeno, pravo roditelja na vjerski odgoj u javnim ustanovama, da joj smeta marama u javnom prostoru. Štaviše, optužila je Rijaset da iznosi neistine. Činjenica je da se Vera Jovanović poslužila neistinom i zamjenom teza, jer u saopćenju Službe za odnose s javnošću je jasno kazano da se radi o sljepoći na kršenje prava muslimana i pobrojani su neki primjeri, a nije se govorilo o Bošnjacima kao nacionalnoj zajednici. Ono što je kao argument izgovorila Vera Jovanović je čista neistina. Ako je Helsinški komitet učestvovao u rješavanju problema Bošnjaka povratnika valjda mu je to i bio posao. Također treba podsjetiti da je Helsinški komitet u maju 2011. godine odbio primiti potpisane peticije više stotina roditelja iz Kantona Sarajevo, koji su se žalili na kršenje prava na vjersko obrazovanje. Bio je nenadležan, radilo se o problemu muslimana.
Vezano za tvrdnje Almira Terzića potrebno je naglasiti da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini potvrđuje svoje odlučno uvjerenje da su sloboda i autonomija upravljanja Islamskom zajednicom u Srbiji temeljno pravo muslimana, da su to najveće tekovine demokratskog društva. Miješanje države Srbije u rad Islamske zajednice, cijepanje njenog jedinstva, formiranje druge Islamske zajednice po diktatu države predstavlja kršenje zakona i demokratskih standarda što mora biti osuđeno od svakoga ko drži do pravde i prava. Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku je sastavni dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, neka Almir Terzić pogleda član 1 Ustava IZ u Bosni i Hercegovini, i svojom podrškom i involviranošću Islamska zajednica samo radi svoj posao. Međutim, svojim odgovorom Almir Terzić pokazuje da ne razumije funkcioniranje Islamske zajednice, da je tendenciozan, da ima dvostruke standarde kada su u pitanju Islamska zajednica i Pravoslavna crkva i da podržava dosadašnje aktivnosti beogradskog režima na razbijanju jedinstva Islamske zajednice i priznaje ostvarene rezultate agresije na Islamsku zajednicu u Srbiji.
Pošto je centrala Helsinškog komiteta u Beču prije četiri godine objavila bankrot i gašenje ove institucije, sve i kada se ne bi postavljalo pitanje legitimiteta i finansiranja onoga što se naziva Helsinškim komitetom za ljudska prava u Bosni i Hercegovini ili uzurpacije te institucije od strane pojedinaca, bio bi značajan napredak u prestanku zbunjivanja javnosti ako bi grupa građana koja se okuplja oko onoga što se naziva Helsinškim komitetom prestala svoja lična mišljenja ili mišljenja te grupe građana naturati kao stavove koji imaju iza sebe određenu međunarodnu reputaciju i kredibilitet nekadašnje, prije četiri godine ugašene institucije, navedeno je u reagiranju Službe za odnose s javnošću.
Podsjećamo javnost da je Međunarodna Helsinška federacija za ljudska prava, odnosno Helsinški komitet za ljudska prava na međunarodnom nivou je, zbog finansijskih pronevjera i malverzacija menadžmenta, nakon 25 godina rada, proglasio bankrot i zatvoren je krajem 2007. godine. Jedan od potpredsjednika Međunarodnog Helsinškog komiteta u vrijeme zatvaranja bio je Srđan Dizdarević.
(Rijaset)