SAFF 308: Kamen temeljac za vojnu diktaturu u Americi

Upitno je zbog čega je 97% senatora glasalo za novi zakon, koji još više uskraćuje građanska prava i onemogućuje pravo na sudski proces. Iako se američki predsjednik Obama, prilikom početka svoga predsjedničkog mandata izjasnio da neće donositi još više antiterorističkih zakona, koje je potpisivao njegov prethodnik Bush,  pogazio je svoje obećanje i rigoroznije ih sprovodi u praksu nego Bush.

Reakcije na 11.09.

Kao reakcija na napade 11.09., predsjednik Bush je potpisao zakon „USA Patriot Act,“ koji treba da ojača Ameriku i da na raspolaganje stavi instrumente koji bi spriječili terorizam. Ali iza ovih namjera su se skrivale i brojna ograničenja jer su mnoga ljudska i civilna prava bila uskraćena.

Kroz taj zakon je postalo legalno, osobe koje su stajale pod sumnjom za terorizam, a koje nisu imale  američko državljanstvo, na neodređeno vrijeme i bez sudskog procesa držati zatočenima. Pored toga, FBI-ju je olakšano prisluškivanje jer su telekomunikacijske firme dužne dostaviti sve podatke vezane za telefoniranje i korištenje interneta svojih klijenata. Uz to, FBI je dobio pravo da vrši pretres kuća bez znanja vlasnika, da ima uvide u financijske transakcije građana čak i kada ne postoji konkretna sumnja za kriminalni akt.

Pored toga, CIA koja ne podliježe nikakvoj kontroli, ima pravo da bude aktivna i u samoj Americi, a ne samo u inostranstvu, kao do sada.
Paralelno sa ovim regulativama u Americi je zavladala prava histerija po pitanju straha od terorizma. Ona je olakšala mjere koje su od tada donešene i vlada nije morala da računa sa otporom građana protiv ovakvih zakona – jer su im ‚prodani‘ kao neophodno sredstvo za očuvanje sigurnosti za Ameriku.
Ovdje se mora napomenuti da je politika dala svoju saglasnost za nehumane i ilegalne prilike koje su vladale u logorima, pogotovo na Guantanamu. Retoričkim trikovima zarobljenici su bili proglašavani kao ‚ilegalni borci’ a ne kao ‚borci u oružanom konfliktu‘ čime im je oduzeto svako pravo pozivanja na ženevske konvencije. Poboljšanje situacije za tamnošnje zarobljenike je bila jedna od predizbornih obećanja Obame.

Demokrata sa velikim obećanjima

 „Ja ću kao predsjednik zatvoriti Guantanamo“ – glasila je izjava predsjednika. Barack Obama je ovim riječima mnogima ulijevao nadu. Nakon što je postao predsjednik stavio je moratorij u trajanju od 120 dana na vojne sudove u Guantanamu, da bi provjerio u kojoj mjeri su u skladu sa važećim američkim zakonom. Pored toga zabranio je primjenjivanje mučenja i naredio je zatvranje tajnih zatvora, pogotovo zatvora Guantanamo u roku jedne godine dana.
Ali od ovih obećanja se ništa nije ostvarilo, jer ovaj prijedlog u senatu nije naišao na podršku zbog nedostatnih mogućnosti prihvatanja zarobljenika u drugim zemljama. To je bio prvi Obamin politički poraz

National Defense Authorization Act (NDAA)

Nova je godina, kada je američki predsjednik na Havajima potpisao novi zakon, koji omogućava još veća ovlaštenja u borbi protiv terorizma, čime se, na razočarenje mnogih, nastavlja Bushova praksa. Iako je Obama najavio veto, popustio je pred kongresom i potpisao je zakon. Senat ga je usvojio sa 97:3 glasova.
Posebno problematična su dva pasusa iz NDAA, koji predviđaju da američka vlada može uhapsiti osumnjičenje za terorizam bez sudskog procesa, da američka vojska u inostranstvu može otvarati zarobljeničke logore, da mogu hapsiti osumnjičenje za terorizam kako u insotranstvu tako i u Americi i da ih bez vremenskog ograničenja – znači doživotno – mogu držati u zatvoru.

NDAA ne predviđa mogućnost dodjeljivanja osumnjičenim ikakve legalne podrške kao što su advokati ili branitelji, niti protiv te osobe uopće mora biti ikada podignuta optužnica. Bijela Kuća je tek uspjela postići da je civilni proces u pojedinačnim slučajevima ipak moguć.
Ovim zakonom je američkoj vojsci data legitimacija da ukida ljudska prava svake osobe na ovoj planeti, ukoliko je ocjene „teroristom“. Ta osoba nema nikakve pravne podrške jer vojska ima potpuni nadzor – osim ako se odgovorni ne smiluju i ipak omoguće proces pred civilnim sudom.

Nedostatak kritike i otpora

Mnoge organizacije za ljudska prava, Ujedinjene Nacije, Vijeće Evrope kao i mnogi drugi su kritički komentarisali stanje na Guantanamu. Ovaj novi zakon  čini zatvaranje logora na Kubi još nevjerovatnijim. Tako je Amnesty International za 11.01., zajedno sa 40 drugih organizacija najavio uručiti peticije protiv NDAA.
U samom američkom senatu, u kojem je 97% senatora glasalo za zakon – frapantan procenat kada se zna sadržaj zakona – od trojice protivnika, najjači otpor je pružao kandidat za predsjednika republikanske stranke, Ron Paul. Po njemu je zakon „pogrešan korak na putu ka tiraniji“. Pored toga, siguran je da će zakon ubrzati „dolazak totalitarizma.“ Po njemu NDAA može izazvati “ratno stanje u kojemu ne bi važila prava” i na taj način bi cijela SAD bila “poprište borbe protiv terorizma.”
Čak i sam Obama u koga su protivnici zakona polagali nadu da će uložiti veto, pokazao se zabrinutim. “Potpisaću ovaj zakon, iako imam ozbiljne rezerve naspram određenih pasusa, koje se odnose na hapšenje, isljeđivanje i krivično gonjenje osumnjičenih terorista.”
Zbog čega je onda uopće potpisao zakon, ostaće njegova tajna.

Medijski eho u Njemačkoj

Skandalozno je da ovaj krajnje kontroverzni i opasni zakon, kojeg su kritikovale brojne organizacije, pravnici, političari i borci za ljudska prava – da ne nailazi ni na kakav medijski eho u Njemačkoj. Čak ni na internetu, javni servis ARD-a i ZDF-a ni sa jednom rječju ga ne spominju. Kao jedini iole poznat internet portal je Spiegel Online donio jedan članak o Obaminom potpisivanju istog. Inače su samo pojedini blogeri lijevičarske orijentacije o njemu pisali. Ukoliko se želi nešto više saznati o ovome skandalu – moraju se konsultovati internet stranice na engleskom jeziku.
Da li su naši mediji zbog Nove Godine prespavali ovaj važan događaj ili zbog čega se ne izvještava o ovome? Postavlja se pitanje, koja je pozadina ovog restriktivnog ophođenja prema važnim informacijama? Da li je ovo znak za opasnost od DNAA-a? U svakom slučaju je važno da što je moguće više ljudi saznaju za ovaj fatalni i nehumani razvoj u SAD-u.

Opasnost za budućnost?

Da li će američka vojska i u kojoj mjeri primjenjivati DNAA ne može se reći. Ali sama pomisao da svakom čovjeku na osnovu sumnje američka vojska može oduzeti ljudska i građanska prava i da ga mogu držati u zatvoru na neodređeno vrijeme je zastrašujuća i frapantna.

Izvor: www.jacobjung.wordpress.com